Gradski vijećnik Centra Marin Račić izrazio je zabrinutost za riječki urbanizam, zapitavši se je li Rijeka prvi grad u svijetu kojem ne treba urbanizam.

“Zvuči apokaliptički, no…”

– Nestručnim kadroviranjem u tom sektoru Rijeka bi desetljećima mogla biti “osakaćena”. Zvuči apokaliptički, no uzmemo li u obzir površinu grada od 44 četvorna kilometra koju gradonačelnik često ističe kao ispriku za otežani razvoj, ali i često ponavljanu rečenicu da je prostor najvrjedniji resurs koji imamo, ispada da u Rijeci prostor definitivno nije najvrjedniji resurs jer na čelo Direkcije za urbanizam planiraju imenovati pravnicu, upozorio je Račić.

On je podsjetio da je preustrojem gradske uprave broj upravnih odjela smanjio se sa 15 na 10, a pripajanjem odjela koji se bavio planiranjem prostora, odjelu koji se primarno bavio izdavanjem dozvola, urbanizam je smješten “ispod” izdavanja građevinskih dozvola.

S arhitektice na pravnicu

– Na čelo osnovane Direkcije za razvoj, urbanizam i ekologiju postavljena je arhitektica Eda Rumora, ali je najavljena njezina smjena pa bi je na tom mjestu trebala zamijeniti pravnica.

Uz to, dosadašnji pročelnik, arhitekt-urbanist, nerazvrstan je i na izlaznim je vratima iz odjela. Ako je ideja da se planiranjem prostora najbolje mogu upravljati neke druge struke, koje nisu školovane za to, onda, primjerice kirurške operacije u bolnicama, mogu provoditi arhitekti.

Urbanist može biti isključivo arhitekt. Ako netko želi postati ovlašteni urbanist prvo treba završiti arhitektonski fakultet, odraditi dvije godine prakse, položiti stručni ispit i upisati se u Hrvatsku komoru arhitekata.

Ne pravnika, ne liječnika, već komoru arhitekata”, istaknuo je Račić.

Zašto je urbanizam važan

On je ocijenio da je urbanizam izuzetno važan za razvoj složenog sustava kao što je grad, što je osobito važno u slučaju Rijeke koja je stiješnjena između brda i mora te vrlo izazovna za planiranje.

– Pozivam gradonačelnika Marka Filipovića da obrati pažnju na nelogičnosti koje mogu osakatiti grad za naredna desetljeća, a loše upravljanje prostornim planiranjem nemoguće ispravljati u hodu, nakon što se pojedine prometnice ili zgrade već sagrade.

One ostaju u prostoru često i stoljećima. Jedini put u bolje sutra je ako su pravi ljudi na pravim mjestima. Školovani, stručni, marljivi i savjesni, zaključio je Račić.