Uprava Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu dala je suglasnost za grb Manje bazilike na Trsatu. Time je ova riječka bazilika, koja 7. srpnja 2030. godine slavi 100. godišnjicu proglašenja, dobila službeni grb.

Vizualni prikaz grba s tumačenjem izradio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije mr. Tomislav Hačko. Grb će biti istaknut na nekoliko mjesta u bazilici kao prepoznatljiv znak važnosti bazilike i povijesti događaja prijenosa Nazaretske kućice na Trsatu, prenosi Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda.

Manja bazilika ili papinska bazilika (lat. basilica minor) počasni je naslov za katoličke crkvene građevine. Njime se želi istaknuti osobita povezanost crkve s papom, kao i njezin značaj za mjesnu Crkvu. Radi isticanja te činjenice na pročeljima crkava koje nose taj naslov stavlja se papin grb.

Zlatna kruna

Prema tumačenju grba Manje bazilike Gospe Trsatske, koje je objavila Riječka nadbiskupija, u plavom štitu, u gornjem dijelu, nalazi se prikaz zlatne krune kojom je okrunjena Gospa Trsatska i Dijete Isus, a u donjem dijelu štita, ispod krune, smješten je prikaz oblaka na kojem se nalazi nazaretska kućica.

Ispod štita nalazi se ispisano geslo bazilike na latinskom jeziku »Verbum caro factum est«. U periferiji grba nalaze se uobičajene sastavnice koje upućuju da grb pripada manjoj bazilici: ukršteni zlatni i srebrni ključ te umbraculum.

Plava boja štita sa zlatnim obrubom upućuje na Blaženu Djevicu Mariju, ali i na sliku Gospe Trsatske. Naime, na toj slici Gospa je prikazana s plavo-zlatnim plaštem. Također, plava boja štita povezana je i s grbom grada Rijeke, a i simbol je sigurnosti, povjerenja, dubine i mora i neba.

U gornjem dijelu štita prikaz je zlatne krune kojom je okrunjena Gospa te upućuje na Mariju koju prepoznajemo kao Kraljicu neba i zemlje i kao Majku milosti. Inače, ikona je okrunjena 1715. godine, a pokrovitelj te svečanosti bio je Hrvatski sabor.

Donji dio štita dočarava događaj od 10. svibnja 1291. kada se na mjestu današnjeg Svetišta pojavila kućica Svete Obitelji iz Nazareta. Prema predaji, kućica je na Trsatu ostala sve do 10. prosinca 1294. godine, kada su je anđeli prenijeli u Loreto gdje se i danas nalazi.

Vrata nebeska

Osim opisane simbolike, kućica ima na sebi naglašen detalj vrata što upućuje i na činjenicu da Presvetu Bogorodicu prepoznajemo i kao Vrata nebeska, odnosno vrata kroz koja je u ljudsko, zemaljsko i prolazno ušlo božansko, nebesko i neprolazno.

Također, i čovjek je pozvan proći kroz ta vrata kako bi ga jednoga dana anđeli poveli pred Gospodinovo veličanstvo. Ispod štita nalazi se ispisano geslo na latinskom jeziku: »Verbum caro factum est«, odnosno »Riječ je tijelom postala«, što je i prikazano u grbu u detalju vratiju na kućici.

»Uz katedralne i župne crkve unutar jedne zajednice nalaze se i druge crkve koje imaju osobitu važnost bilo za liturgijski bilo za pastoralni život. Takve crkve papa može počastiti naslovom manje bazilike, čime se označava i njihova posebna povezanost s Rimskom Crkvom, ali i papom.

Zbog toga se u pozadini štita i nalaze papinski simboli, to jest ukriženi ključevi. U pozadini štita nalazi se još i umbraculum (kišobran) koji se u manjim bazilikama nalazi s desne strane glavnog oltara, a otvara se samo prigodom papina posjeta bazilici.

Umbraculum je ukrašen crveno-zlatnom bojom, tradicionalnim papinskim bojama koje datiraju još iz 13. stoljeća«, navodi se u tumačenju grba.