Ivica Lukanović, kandidat SDP-ove koalicije za župana pobjednik je prvog kruga izbora za župana kojeg ove nedjelje očekuje vrlo odgovoran zadatak – nastaviti kontinuitet SDP-ove vlasti u Primorsko-goranskoj županiji.

Kako ćete, ako u nedjelju osvojite izbore, surađivati s vlašću u Rijeci koja očito više neće biti SDP-ova?

– Rijeka je najveći grad naše županije i suradnja nije upitna tko god da dođe na čelo grada. Bez obzira na ishod izbora drugog kruga za gradonačelnika, ja nudim suradnju i partnerski odnos u svim projektima bitnim za građane – od zdravstva, obrazovanja, okoliša do prometne povezanosti.

Riječani su u prvom krugu izbora za župana meni dali najveće povjerenje, a vjerujem da će to ponoviti i ove nedjelje. To namjeravam i opravdati. Primorsko-goranska županija treba stabilno i odgovorno vodstvo koje zna surađivati, a moj tim i ja ćemo to biti.

Ni rješenja, ni vizije

Vaš protukandidat vas je nazvao “arhitektom propasti SDP-a” u Rijeci. Osjećate li se odgovornim za poraz SDP-a u Rijeci?

– Ne osjećam se odgovornim jer to jednostavno nije točno. Moj protukandidat često ponavlja teze koje nemaju veze sa stvarnošću, vjerojatno zato što nema vlastitih rješenja ni vizije za županiju.

Situacija oko Rijeke je jasna.

Građani su jasno poručili da u Rijeci žele promjenu i tu su izbori za gradonačelnika za SDP završili.

Ali ne i za našu županiju.

Ponavljam, u prvom krugu izbora za župana Riječani su najveći broj glasova dali meni, kao i listi SDP-a koje sam bio nositelj.

Zato sam uvjeren da situacija u Rijeci neće utjecati na izbor ni ove nedjelje i da ću potvrditi rezultat iz prvog kruga. Građani žele ozbiljnu, pristojnu i stabilnu politiku.

Kultura dijaloga i međusobnog poštovanja nešto je na što smo mi na ovim prostorima ponosni, nešto što nas izdvaja, a te vrijednosti s ovakvim izjavama moj protukandidat, nažalost, ne demonstrira.

SDP-ova koalicija osvojila je 15 mandata u Skupštini na ovim izborima što su dva mandata manje u odnosu na prethodni saziv. S kim ćete sastavljati većinu u Skupštini ako osvojite vlast? Suradnju s listom Unije Kvarnera niti jedna opcija ne može isključiti, a upravo je Unija Kvarnera snažno podržala protivnicu vaše kandidatkinje na izborima u Gradu Rijeci.

– Ne sumnjam da ćemo i ovaj put, kao i svaki put do sad, sastaviti većinu i uspješno provoditi projekte za našu županiju u narednom mandatu.

O konkretnim suradnjama razgovarat ćemo tek idući tjedan kad izbori kompletno završe i kada vidimo kako stvari stoje. Vjerujem da ćemo dobro surađivati s Možemo!, koji je u drugom krugu jasno rekao ne glasati za HDZ.

Ono što mogu sa sigurnošću reći je da ćemo biti otvoreni za suradnju sa svim svjetonazorski sličnim opcijama s kojima dijelimo programske ciljeve, što Unija Kvarnera sigurno jest.

Naši programi na ovim izborima imali su dosta dodirnih točaka, pogotovo kada je riječ o planovima za razvoj kvarnerskih otoka.

Uostalom kolega Pinezić i ja odavno dijelimo isti stav kad je u pitanju porez na nekretnine i pozicija u kojoj su se našli iznajmljivači što je njegova primarna tema.

Zato vjerujem da će i dobar dio birača gospodina Pinezića iz prvog kruga prepoznati tko može te ciljeve ostvariti i ove nedjelje zaokružiti broj ispred mojeg imena.

Doista očekujete potporu birača Mosta, kako se moglo zaključiti iz vaše nedavne objave na Facebooku?

– Niste to dobro zaključili! U poruci se jasno vidi da sam rekao da svi Mostovi birači koji budu birali po svjetonazoru neće mene birati i da takav potez kolege Miletića meni neće ozbiljnije naštetiti.

Dodao sam da ću dobiti glas onih birača Mosta koji su me upoznali i koji znaju za moj rad, rezultate i karakter.

I toga će sigurno biti jer sam po mnogočemu prihvatljiviji kandidat od mog konkurenta.

Ta je objava uslijedila zbog nevjerodostojnosti mog saborskog kolege koji svoje političko djelovanje temelji na kritici HDZ-a i njegovih politika, ali ga to ne smeta da im skoči u krilo čim se za to pruži prilika.

Stvarni junaci društva

Ako osvojite izbore za župana, nastavit ćete kontinuitet u upravljanju SDP-a Primorsko-goranskom županijom. Sami za sebe ste izjavili da ste novi igrač na terenu, u čemu su vaše razlike u odnosu na vašeg prethodnika Zlatka Komadinu, a što je za vas njegova ostavština koju planirate i dalje razvijati?

– Moje iskustvo koje je dugogodišnja kombinacija iz javnog i privatnog sektora je rijetkost u hrvatskoj politici. Kao nekadašnji kastavski gradonačelnik i sadašnji saborski zastupnik, dobro razumijem što županija treba raditi da bi bila dobar servis ljudima u općinama i gradovima. Istovremeno znam da efikasnost i produktivnost sustava može sve te servise isporučiti brže i kvalitetnije.

Iza Zlatka Komadine ostaje dobro posložen sustav i brojni pripremljeni projekti. Strateški projekti vrijedni 120 milijuna eura već su pripremljeni i sada treba krenuti u efikasnu realizaciju. Tu nastavljamo kontinuitet, ali dodao bih novu dinamiku u sve procese i potaknuo ozbiljan razvoj.

Program je sadržajan i više puta sam kroz kampanju o njemu govorio, a obuhvaća sve sfere iz djelokruga županije i sva naša područja od svih kvarnerskih otoka, preko Rijeke i šire okolice do Gorskog kotara.

Kao poduzetnik, kako ocjenjujete poduzetnički klimu u PGŽ-u? Naime, bivši župan često je slušao kritike kako ova županija ima sve goru poduzetničku klimu, pada na ljestvici razvoja i BDP-a u odnosu na ostale županije. Kako planirate poticati i razvijati poduzetništvo i gospodarstvo u PGŽ-u?

– Generalno je poduzetnička klima u Hrvatskoj na niskoj razini, a za to je zaslužna nacionalna politika i izostanak strateškog pristupa nacionalnom razvoju.

Gospodarstvo je kod nas u drugom ili trećem planu, a na poduzetništvo se još uvijek gleda vrlo kritički. Za mene su obrtnici i poduzetnici stvarni junaci ovog društva jer su svakodnevno na vjetrometini tržišta i napuhanog birokratskog aparata. Što se tiče PGŽ-a, situacija u hrvatskim okvirima ipak nije tako loša.

Po zadnjim dostupnim podacima iz 2022. godine, s BDP-om od 20.883 eura smo na drugom mjestu iza Grada Zagreba, što je korektna statistika, ali i ostavlja puno prostora za napredak.

Ekonomsku aktivnost treba znatno podići ako želimo zadržati ljude, i to je nešto što će biti fokus nadolazećeg mandata.

Zato je naš program usmjeren na snažan razvoj ciklusa koji otvara velike mogućnosti za razvoj poduzetništva i to je poduzetnicima najveća potpora i šansa.

Bit će tu i niz drugih aktivnosti i mjera, a možemo izdvojiti Jamstveni fond za poduzetnike i Sustav subvencije kamata na kredite poduzetnika kako bi potaknuli njihov razvoj i olakšali im poslovanje.

Pravedan tretman

Unija Kvarnera vašoj je stranci jako zamjerila ideju pretvaranja Zračne luke Rijeka u kargo zračnu luku. Koji je vaš plan razvoja Zračne luke Rijeka?

– Nije to ideja naše stranke. To je sugestija stručnjaka koji se bave zračnim prometom i koji sugeriraju da treba otići u pravcu proširenja poslovnih aktivnosti.

Mi nikad nismo izrekli da ćemo Zračnu luku Rijeka pretvoriti isključivo u kargo luku. Ona mora zadržati putnički promet jer za to ima i smisla i potrebe. Međutim, profitabilnost putničke zračne luke kakva je naša na Krku dolazi s brojkom od 500 do 600 tisuća putnika godišnje, a maksimalan dostignuti broj je bio 2019. godine i to svega 260.860 putnika.

Da bi zračna luka dosegnula potreban broj putnika za profitabilnost, trebalo bi poduplati broj hotelskih kreveta na otoku Krku, a pitanje je bi li to bila dobra odluka za otok i žele li to uopće ljudi na Krku.

Zračna luka Rijeka prostire se na preko 280 hektara što ostavlja puno prostora za razvoj, ali o njenoj budućnosti neće Županija sama odlučivati.

Suvlasnika ima više, a između ostalog Republika Hrvatska je većinski vlasnik pa mnogo toga ovisi i o državi. Naša je namjera da se taj vrlo potentni i važan objekt aktivira i postane faktor razvoja, a to je nešto čime ćemo se također baviti u narednom mandatu.

Rad županijskih lučkih uprava bio je na meti kritika u proteklom mandatu. Jesu li one barem dijelom bile opravdane, kako komentirate teze da su korištene kao stranački bankomat?

– Moj stav je jasan, u lučkim područjima mora vladati red i odgovornost, a lučke uprave moraju djelovati u korist lokalnog stanovništva. Ljudi koji žive uz more moraju imati pravedan tretman i dobre uvjete za korištenje lučke infrastrukture. To je smjer na kojem ću inzistirati i želim vidjeti konkretne pomake.

Ja nemam provjerenih informacija koje bi upućivale na nezakonite radnje u radu županijskih lučkih uprava. Da su postojale ozbiljnije financijske nepravilnosti, vjerujem da bi do sada već bile otkrivene.

No, ako se u bilo kojem trenutku pojave konkretni dokazi o nezakonitostima, oni se moraju odmah i bez odgode procesuirati.

Koliko sam shvatila, od Gorskog kotara planirate napraviti brdsko-planinsku Floridu, dovesti stariju populaciju koja bi ondje provodila umirovljeničke dane. To je doista rješenje za Gorski kotar i za sve stariju populaciju u našoj županiji?

– To je samo dio rješenja za Gorski kotar. Naš plan za Gorski kotar je puno opsežniji i sastoji se i od projekata demografske obnove, potpore za drvnu industriju, OPG-ove, razvoj poljoprivrede, turizma i još mnogo toga. Među njima je i ideja koja je vezana uz domove za starije u Gorskom kotaru, a ona donosi nekoliko povezanih rješenja.

Prvo, želimo zadovoljiti stvarne potrebe starije populacije koja treba adekvatan smještaj i skrb.

Drugo, time dovodimo korisnike javnih usluga u Gorski kotar, što bi oživjelo razinu usluga koje se pomalo gase. Tu prije svega mislim na primarnu zdravstvenu zaštitu, ali i mnoge druge.

Treće, veći broj korisnika koji bi se pojavio, generirat će nova radna mjesta i mnoge poduzetničke prilike. Tu se treba pažljivo definirati koliko u kojoj sredini možemo napraviti kapacitete da se u zajednici sačuva ravnoteža.

Nema ni govora da razmišljamo o velikim kompleksima koje nazivate “goranskom Floridom”, ali možemo u gotovo svakoj goranskoj sredini završiti po jedan takav projekt. Za razliku od mog protukandidata koji kaže da je Gorski kotar “najgora moguća opcija za smještaj umirovljenika jer je tamo magla i hladno”, ja vidim Gorski kotar kao prirodnu šumsku oazu u kojoj sve puca od zdravlja.

Prilagodba viziji

Uz školstvo, na sektor zdravstva odlazi najveći dio županijskog proračuna, a PGŽ je osnivač čak osam zdravstvenih ustanova. Jedna od kritika vašeg protukandidata jest da nisu dovoljno u službi korisnika, slažete li se s time, kako županijsko zdravstvo prilagoditi potrebama korisnika na terenu?

– Sve su te županijske zdravstvene ustanove itekako u funkciji korisnika. Pa samo ustanova Dom zdravlja je u 2024. godini odradila gotovo četiri milijuna postupaka. Ima tu određenih problema i naravno da se može bolje, a na tome ćemo intenzivno raditi u nadolazećem mandatu. Osim povećanja dostupnosti primarne zaštite i poboljšanja uvjeta u postojećim objektima, izgradit ćemo nekoliko novih diljem županije.

Međutim, ovakva retorika mog protukandidata je u najmanju ruku čudna. Svakodnevno mi ljudi iz područja zdravstva dostavljaju informacije i šalju poruke ogorčeni njegovim izjavama.

Mislim da je previše zaoštrio retoriku prema ljudima u zdravstvenom sustavu koji su njegovi kolege i dobro su upoznati kako sustav funkcionira.

Uostalom, prošle subote je u ministrica zdravstva Irena Hrstić na jednom stručnom kongresu sama priznala određene propuste izjavom da je Ministarstvo pobrkalo prioritete i da je primarna zdravstvena zaštita izgubila prioritet pred bolničkom, te da će raditi na vraćanju primarne u fokus.

Dakle, problem je puno ozbiljniji i treba ga rješavati prvenstveno s državne razine, a Županija će na tom području aktivno surađivati.

Što očekujete od županijskih službi? Ima li pojedinih odjela gdje su potrebna poboljšanja i promjene?

– Očekujem da se malo prilagode novoj viziji koju donosim. Sve županijske službe želim usmjeriti prema bržem i efikasnijem rješavanju upravnih postupaka i svih zadataka.

Usmjerit ćemo ih na operativno rješavanje problema, da idemo u susret korisnicima, odnosno stanovnicima, kad god je to moguće. Tako smo radili u Kastvu.

Tražili način da se ljudima pomogne. Što se tiče Županije, službe su dobro strukturirane i postavljene tako da sukladno zakonu obavljaju sve svoje zadatke i tu ne vidim ozbiljniji problem, ali efikasnost sustava mora ići na višu razinu.

Bar