Iz izlaganja ravnatelja Lučke uprave Bojana Hlače jasno je da o nekom veličanstvenom projektu koji bi starim skladištima udahnuo novi život još dugo možemo samo sanjati
Govoreći o revitalizaciji Delte, koja bi u sjevernom djelu trebala postati centralni gradski park na površini od četiri hektara, dok je preostalih 12 hehtara namijenjeno izgradnji novih sadržaja, kao glavni problem Obersnel je apostrofirao stambenu izgradnju koja je uz ostalo predviđena na tom području. Naime, investitor na pomorskom dobru može imati samo koncesiju, a našem mentalitetu nije blisko da se stanovi uzimaju u koncesiju, već da budu u vlasništvu.Prema Hlačinim riječima, njegov je prvi interes da brine o konkurentnosti luke, pa je i osnovna ideja otvaranja Delte za javnu upotrebu da se koncesijskom naknadom pokriju investicije na terminalima. Već su mnoge tvrtke iskazale interes za izgradnju tog područja na kojem bi trebali niknuti i novi hoteli, restorani te prateći turistički servisi, kao i marina za mega jahte u Porto Barošu.
– Smatram da je u razdoblju od desetak godina taj prostor moguće staviti u javnu upotrebu. Ako se oko toga ne možemo dogovoriti i nismo sposobni planirati razvoj za razdoblje duže od tri godine, nikad se i nećemo pomaknuti sa sadašnjih pozicija – kazao je Obersnel primijetivši da se lučka aktivnost na tom prostoru ionako svodi na tri poluraspadnuta broda koja nešto prekrcavaju. Po njegovu mišljenju aktivnosti luke nisu tolike da se ne bi mogle koncentrirati na manje područje, pa smatra da je i Porto Baroš još prije pet godina mogao postati makar priručno pristanište za mega jahte umjesto da se tamo tovari staro željezo. – Na žalost, lučko je područje sveto i ima status krave u Indiji, a tako se razvoj grada ne može voditi. Mi granicu lučkog područja u pet godina nismo uspjeli pomaknuti niti za pet metara kako bi dobili otvorenu pristup brodu »Uragan« – primijetio je gradonačelnik, dok je Hlača tvrdio kako u skladu s poslovicom »ne stavljaj sva jaja u istu košaru« luci treba i terminal u generalne terete u gradskom središtu.
Iskustva Rotterdama i Hamburga
Okruglom stolu prehodila su predavanja u kojima su gosti iz Rotterdama i Hamburga prikazali proces transformacije koje prolaze njihove luke. Voditeljica odjela za urbanizam u Rotterdamu Merce de Miquel I Capdevila prezentirala je transformaciju dijelova luke koji su napuštani od lučkih aktivnosti i urbanizirani, te metodologiju rada koje prati takve aktivnosti, a uvijek pretpostavljaju dijalog kako sa lučkom upravom, tako s investitoraima i građanima. O iskustvima Hamburga govorio je Manuel Hauer iz urbanističkog ureda ASTOC koji već deset godina vodi proces transformacije tamošnje luke, a u sklopu njegove prezentacije prikazan je i spektuakularan projekt nove zgrade filharmonije koja izrasta na starom lučkom skladištu, a djelo je švicarskog arhitektonskog dvojca Herzog & De Meuron.