Lokvina antologijski mediteranski trg: Predstavljena studija za uređenje povijesne jezgre Kastva

Foto: Vedran Karuza

Stručnjaci Instituta za povijest umjetnosti predlažu da se centralni dio povijesne jezgre uredi na suvremeniji način, ali s jasnom referencom na povijesno stanje. Žele vratiti i izvorno popločenje jedinstvenog trga Lokvine, ali modernim materijalom nalik šljunku, koji se ne mrvi niti praši

KASTAV Stručnjaci Instituta za povijest umjetnosti detaljno su istraživali i analizirali povijesnu jezgru grada Kastva i pritom otkrili postojanje dvaju gradskih vrata, koja su ranije bila nepoznata, a smještena su na sjevernom zidu kod Crekvine i istočnom zidu kod kuće Vincenta iz Kastva 5.

Rezultat njihova rada dvije su studije partera javnih površina povijesne jezgre te gradskih zidina, koje će poslužiti kao podloga za daljnje postupanje konzervatorima te Gradu Kastvu. Primijećeno je da Kastav ima relativno velike zidine za grad svoje veličine i deset (a nekad je bilo i 11) kula, što nije imao nijedan grad te veličine u Istri. Stručnjaci to povezuju s iskustvom Kastavaca koji su početkom 16. stoljeća bili žrtvom igara velikih sila, u ratu pape Julija II. i Mlečana, u kojima se Kastav, kao habsburški posjed, našao na papinoj strani. Nakon što su pretrpjeli prvi napad Mlečana, udruženim komunalnim akcijama odlučili su znatno povećati zidine i kapacitete obrane.

Usko povezana bila je i prezentacija Grge Frangeša o muzeološkom programu Interpretativnog centra »Putevima Ivana i Vincenta iz Kastva«, koji bi bio smješten u južnoj kuli, a projekt se u suradnji s gradskim konzultantima priprema za prijavu na europske fondove. Cijeli projekt stajao bi oko dva milijuna kuna, zajedno s obnovom ove kule, a u Gradu očekuju da bi centar posvećen čuvenim kastavskim majstorima zidnog slikarstva, mogao biti otvoren za nekoliko godina.

– Izradom strategija, programa, planova i studija stvoreni su preduvjeti da se Kastav pozicionira kao mjesto u kojem se valorizira bogata kulturna i povijesna baština, koju se može i turistički iskoristiti, ali na pametan način. Ponudom definiramo kakvog gosta želimo. Projekt interpretacijskog centra Ivana i Vincenta iz Kastva uskoro će biti spreman za financiranje ili putem europskog programa Interreg ili putem europskih sredstava dostupnih putem Urbane aglomeracije Rijeka. Na toj ideji uspjeli smo zainteresirati za naš grad mnoge ljude, poput naših večerašnjih gostiju iz Instituta.

Razvili smo i zanimljivu suradnju s riječkim konzervatorima dr. Bistrovićem i dr. Bilušić, koje smo izravno uključili u ove projekte. Razvijamo strateški pristup i vrlo brzo moglo bi doći do potpune obnove Crekvine pa i Lokvine, dok će južna kula u narednih nekoliko godina biti spremna primiti posjetitelje u centru Ivana i Vincenta iz Kastva. Namjeravamo pustiti glas malo šire da u ovom gradu razvijamo zanimljive projekte, u čemu ćemo surađivati i s Društvom arhitekata Rijeka, rekao je gradonačelnik Ivica Lukanović.

Postali Kastavci

U izlaganju koje su gradskim vijećnicima održali Zlatko Uzelac i Goran Vareško s Instituta, bila je jasno vidljiva sjajna posvećenost poslu ovih stručnjaka, ali i oduševljenje koje je kod njih izazvao povijesni dio grada. Na primjedbu vijećnika Mateja Mostarca da se čini kako su se izrađivači studije zaljubili u Kastav, Zlatko Uzelac priznao je da je to istina.

– Svi na Institutu smo pomalo postali Kastavci nakon ovog posla, rekao je Uzelac, posebno oduševljen trgom Lokvina. Nazvao ga je specifičnim trgom, jedinstvene geneze na ovom području, koji je nastao iznad kraškog fenomena, lokve, po kojem je i dobio ime.

– Lokvina je tradicionalni, genetički izvor grada Kastva. Na fotografiji s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće vidljivo je da su s jedne strane smještene građanske kuće, s druge javni prostor Kaštela i škole. Pravi tipični mediteranski teatar svega što se zbiva na glavnom trgu jednog gradića. Lokvina je ključ našeg pristupa. Sve je ondje gotovo isto i danas. Pravi je to mali trg minijaturnog mediteranskog grada, koji, po meni, ulazi u antologiju svih naših mediteranskih trgova. To je nešto doista iznimno i mi ćemo se sa svoje strane truditi trg afirmirati i dalje. Na našoj je generaciji da trg dotjeramo, bar malo, objasnio je Uzelac.

Studija Instituta za povijest umjetnosti predviđa vraćanje izvornog popločenja Lokvine, ali na suvremen način, za što će poslužiti fotografije s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Planirano je vraćanje centralnog grla šterne, oko koje bi bilo postavljeno kameno popločenje, dok bi se sam prostor Lokvine uredio stabiliziranim šljunkom, modernim materijalom, koji daje vizualni dojam kao da je riječ o šljunku, iako ga je moguće realizirati na način da se ne mrvi niti ne praši.Bitno da ne praši– Stabilizirani šljunak najbliže je što se može doći autentičnom prostoru Lokvine, koji je nekad bio pokriven šljunkom, a da se zadovolje svi moderni zahtjevi. Riječ je ujedno i o poprilično jeftinom rješenju, u usporedbi s potpunim popločenjem trga, rekao je Uzelac.

Davor Jurčić komentirao je da je poznato da je Lokvina nekad bila pokrivena šljunkom, a sad je pitanje želimo li se vratiti u te dekade ili upravljati prostorom na drugačiji način.

– Bojim se da će građani čudno reagirati na ovo rješenje, ali ako je to povijesna činjenica i ako ovaj moderni materijal ne praši, čak i podržavam ovu opciju. Još jučer bio sam protiv toga, ali je ova prezentacija promijenila moje mišljenje. Vjerujem da ste detaljno promislili oko stabiliziranog šljunka i da materijal neće smetati, rekao je Jurčić.Studija partera javnog prostora predlaže da se centralni dio povijesne jezgre uredi na suvremeniji način, ali s jasnom referencom na povijesno stanje. Izrađivači su napravili detaljan opis svih ulica, a smatraju da je bitno zadržati tradicijski način popločenja, koji daje duh cijelom gradu.

Za ulicu Zakona kastafskega predviđeno je vraćanje podjele na tri dijela, a za popločenje se predlaže materijal sličan škrilcu, dok bi se Spinčićeva popločila kamenom većeg formata, ali drugačije boje i oblika. Dok se za centralni prostor gradske jezgre planira arhitektonski projekt popločenja, za ostale ulice predlaže se gradski komunalni program popločenja, s mogućim radionicama, na kojima bi se popločenje učilo i znanje prenosilo.

Vjekoslav Rubeša oduševljen je time što su stručnjaci s Instituta veliku pažnju dali i kastavskim terasama, koje vide kao značajnu gradsku vrijednost, koju valja sačuvati i razvijati, pa se predlaže i mogućnost prodaje ondje uzgojenih proizvoda kao suvenira, s posebnom oznakom podrijetla. – Podsjećam vijećnike da smo tu svojedobno imali veliku raspravu jer je postojala namjera vlasti da se oko Crekvine izgradi velika dvotračna asfaltirana cesta, koja bi zadirala u terase. Iz studije vidimo da stručnjaci predlažu očuvanje terasa i zidina uz njih pa se nadam da je to kraj bilo kakvih takvih planova, rekao je Rubeša, upozorivši i na ranije nestručno započete konzervatorske radove na zidinama.

Škola zidnog slikarstva

Grga Frangeš potom je predstavio projekt Interpretativnog centra Ivana i Vincenta iz Kastva, napominjući da začetak projekta leži u doktorskom radu konzervatora Željka Bistrovića o kastavskoj školi zidnog slikarstva ove dvojice majstora. – U doktorskom radu dana je i faktografska podloga da se postav može urediti u južnoj kuli, renesansnoj kuli iz 16. stoljeća, koja je u 18. stoljeću prenamijenjena za stanovanje. Objekt traži obnovu pa je uz muzeološki program izrađena i tehnička dokumentacija za obnovu kule, rekao je Frangeš.

Postav bi bio referentno mjesto za zidno slikarstvo kastavske škole, ali i mjesto održavanja kulturnih i stručnih događanja te edukativnih radionica. Prostor bi bio uređen na tri razine, a pokrivao bi cijelu priču od samog nastanka zidno-slikarskih materijala, koji potječu iz zemlje, preko prostora za izradu freski, do priče o stilu kastavske škole, ali i priče o svakodnevici srednjovjekovnog grada, i to kroz likove iz bermskog Plesa mrtvaca.

Iako se dosad freske kastavskih majstora nisu mogle vidjeti u samom Kastvu, gdje nisu ostale sačuvane, to bi se uskoro moglo promijeniti, jer su u sklopu konzervatorskih i restauratorskih radova, koji još traju u crkvici sv. Fabijana i Sebastijana, pronađeni fragmenti oslika Ivana i Vincenta iz Kastva.