RIJEKA – Ove smo godine u središte stavili položaj žena, polazeći od posebnosti Rijeke, multikulturalnog i višejezičnog grada.

Žene su, u usporedbi s mnogim drugim europskim sredinama, a i nekim dijelovima današnje Hrvatske, u Rijeci uživale znatnu osobnu slobodu i određenu ekonomsku samostalnost, poručila je Laura Marchig na otvaranju skupa “Žena: moćna ili nemoćna – položaj žena u Europi i slučaj Rijeke”, održanom u riječkoj Gradskoj vijećnici.

Skup su organizirali Udruga Slobodna Država Rijeka i Zaklada Coppieters, a uz Lauru Marchig u organizacijskom odboru bili su Ervin Dubrović, Eszter Tamasko i Danko Švorinić.

Sjećanje na tabakine

Marchig je kazala da Rijeka ne mora samo slijediti europske primjere, već i ona ima što ponuditi Europi, kako iz svoje prošlosti, tako i sadašnjosti.

– Sjetimo se tabakina, radnica Tvornice duhana, koje su već u 19. stoljeću imale vlastite prihode. No, riječ je i o mentalitetu.

Riječanke su se slobodnije kretale gradom i sudjelovale u društvenom životu, dok je drugdje bilo drugačije. Jasno, i ovdje su žene bile suočene s nejednakostima u pristupu političkoj moći.

Zato pitamo: žena, moćna ili nemoćna? Žena je mogla biti samostalna i utjecajna, a ipak isključena iz odlučivanja.

Smatramo da Rijeka, zahvaljujući tradiciji otvorenosti, suživota kultura i poštovanja ženske samostalnosti, predstavlja pozitivan društveni model koji može poslužiti kao primjer i drugim europskim sredinama, poručila je Marchig.

Danko Švorinić kazao je da je Rijeka grad iznimno bogate i slojevite povijesti, grad različitih jezika, kultura i identiteta. No, kada govorimo o toj povijesti, najčešće se govori o političarima, industrijalcima, ratovima, velikim povijesnim prekretnicama.

– Gotovo uvijek govorimo o muškarcima. A gdje su u toj povijesti žene? I one su u Rijeci stvarale, obrazovale, sudjelovale u društvenom i političkom životu te oblikovale grad u kojem danas živimo.

Ipak, mnoge od njih ostale su na marginama povijesnih zapisa. Upravo zato ova konferencija ima šire značenje. Ona nas ne poziva samo da sagledamo povijest Rijeke nego i da razmislimo o položaju žena u današnjoj Europi.

Ravnopravnost žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije, ali između načela koja zagovaramo i stvarnosti koju živimo još uvijek postoji razlika.

Zato je važno da se o tim pitanjima razgovara na našoj lokalnoj i europskoj razini, poručio je Švorinić.

Različite teme

Na otvaranju skupa obratile su se i Jasna Grgurić Malović, privremena pročelnica Upravnog odjela za socijalne politike, zdravstvo i branitelje Grada Rijeke i Sonja Šišić pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a.

Na skupu su, između ostalih, izlagali Corinna Gerbaz Giuliano, s temom “Žene u avangardi: talijanska književnost Rijeke iz ženske perspektive, Eszter Tamasko s temom “Iza svakog uspješnog muškarca… Ida Csapo i njezina uloga u javnom životu Rijeke”, Giovanni Stelli s temom “Giulietta Venchiarutti Maylender: velika žena kao potpora velikom muškarcu”, a bilo je izlaganja i tema širih od Rijeke.

Na primjer, Sandra Antunes govorila je na temu “Rodna ravnopravnost u Portugalu: između europskog učinka ‘zaključavanja’ i obnovljenog političkog osporavanja, a Andrea Morris na temu “Obrazovanje, osnaživanje žena i uzajamni razvoj u Africi.