Kvarner je u srpnju imao 650.000 turističkih dolazaka, što je čak 86 posto ostvarenja iz 2019. te oko 4 milijuna i 650.000 noćenja, odnosno 83 posto prometa iz srpnja 2019. U odnosu na lani, radi se o povećanju broja dolazaka za 30 posto i broja noćenja za 20 posto.

Ukupno je na Kvarneru od početka godine do kraja srpnja boravilo milijun i 110.000 turista te je ostvareno oko 6,8 milijuna noćenja. To znači da je regija uspjela doći do 69 posto noćenja iz rekordne 2019. Podaci su to koji su izneseni na  redovnom press kolegiju PGŽ-a.

“Zelena” županija

Dobri turistički brojevi sigurno ne bi bile moguće bez dobre epidemiološke situacije i činjenice da je PGŽ “zelen”. Odlične srpanjske turističke rezultate na Kvarneru predstavila je direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov.

– Ovako dobre brojke doista vesele i svi su ih priželjkivali, a moram reći i kako to ne bi bilo moguće ostvariti da nije bilo sinergije i velikog truda od NZZJZ-a PGŽ-a i Doma zdravlja. Mi smo

zajednički pripremali turističku sezonu, koordiniramo se i dalje kako bi epidemiološku situaciju očuvali i kako bi nam turistička sezona potrajala što duže, istaknula je direktorica TZ-a Kvarnera.

Ukazala je na to kako je u srpnju, s obzirom i na najveće kapacitete u ovom vidu smještaja, obiteljski smještaj imao udio od 46 posto u ukupnim noćenjima. Objekti u domaćinstvu tako su u odnosu na lani imali oko 20 posto više noćenja, s time da je potražnja za boljim smještajem veća pa su iznajmljivači koji imaju objekte s pet zvjezdica ostvarili 25 posto bolji srpanj.

Kampovi, koji su i lani uspjeli dosta dobro “izgurati” prvu pandemijsku godinu, ovog su srpnja povećali broj noćenja za čak 31 posto, dok je ove godine ipak najprimjetniji povratak hotelskog smještaja koji je lani jako stradao uspijed pandemije, a ove godine u srpnju bilježi čak 61 posto više noćenja.

S time da se kod hotela s pet zvjezdica vidi povećanje noćenja od gotovo 80 posto u odnosu na lani.

– Ako gledamo ukupan smještaj, vidljivo je da je onaj visokokategorizirani iznimno tražen. S time da nije bilo spuštanja cijena. Konkretno, broj noćenja u objektima s pet zvjezdica porastao nam je 58 posto, kod smještaja s 4 zvjezdice 49 posto, a dok onaj s tri zvjezdice bilježi najmanji rast, i to 27 posto.

Tako smo primjerice imali slučajeva kako su nam naši ugostitelji, koji su uključeni u Kvarner gourmet brend, ukazali na to kako imaju puno veću potražnju gostiju za boljim restoranima nego za objektima koji nisu na takvoj razini kvalitete.

Činjenica je da su i ove godine stigli gosti koji traže kvalitetu, a koji su prije pandemije putovali zrakoplovima na Bali, u Indoneziju, Mauricijus… Sada to ne mogu i traže bliže destinacije, pojasnila je Peršić Živadinov.

Pojačana promidžba

Što se pak tržišta tiče, na kolegiju župana istaknut je i zanimljiv podatak kako je s tržišta Poljske i Češke, u srpnju ostvaren bolji rezultat čak i od rekordne 2019. Ipak, najviše dolazaka i noćenja ostvareno je s tradicionalno vjernog njemačkog tržišta.

Njemačkih je noćenja tako ostvareno milijun, na drugom su mjestu Slovenci s oko 950.000 noćenja, a na trećem domaći gosti. Slijede Austrijanci, Česi, Talijani i Poljaci. Ukupno je od početka godine ostvareno milijun i pol njemačkih, 1,3 milijuna slovenskih, 1,2 milijuna domaćih te oko 600.000 austrijskih noćenja…

Osvrnuvši se na činjenicu da je s češkog i poljskog tržišta oboren rekord iz 2019. godine, direktorica županijskog TZ-a istaknula je kako su ova tržišta već lani pokazala velik interes za dolascima na Kvarner.

Stoga je ove godine dodatno pojačana promidžba na ovim tržištima, a tu su i čak četiri linije poljskog avioprijevoznika LOT te ponovni dolazak češkog vlaka RegioJeta što je dodatno pojačalo dolaske iz ovih zemalja. Isto tako, primjetno je da se ove godine vratilo i austrijsko tržište.

Nema navale Nijemaca na testiranje

Prema informacijama i najavama dobra potražnja i brojni upiti pristižu i za kolovoz i rujan, istaknuli su u TZ-u Kvarnera, podsjećajući na to kako su u njemačkim pokrajinama Baden-Württemberg i Bavarskoj tek krenuli ljetni školski praznici.

– Razloga za optimizam i dobre rezultate u kolovozu itekako imamo usprkos izmijenjenim uvjetima pri povratku u Njemačku koji su po odluci njemačke vlade na snazi od 1. kolovoza. Inače, ne možemo reći da smo primijetili neku povećanu potražnju njemačkih turista za testiranjima, u Njemačkoj je uobičajeno testirati se i više puta tjedno za redoviti odlazak na posao, a i to se testiranje može obaviti i unutar dva dana po povratku u Njemačku – kazala je Peršić Živadinov.

Dodala je i kako u prilog dobrim rezultatima i najavama za kolovoz i rujan idu i istraživanja Europske putničke komisije (ETC), koja je objavila podatak kako 70 posto Europljana planira putovanje u neku drugu europsku zemlju u sljedećih 6 mjeseci, od toga se čak 41 posto ispitanika izjasnilo kako planira putovati tijekom kolovoza i rujna, dok manji dio, odnosno oko 16 posto njih, planira putovati tek najesen. Što će jasno ovisiti o epidemiološkoj slici i eventualnim novim mjerama.

Plan razvoja PGŽ-a od 2022. do 2027. u javnoj raspravi

U javnu je raspravu upućen nacrt prijedloga Plana razvoja PGŽ-a za razdoblje 2022. do 2027. Stara je Strategija, naime, vrijedila od 2016. do 2020. te je njezino trajanje produženo i za ovu godinu i to iz razloga što država nije donijela Plan razvoja RH, rečeno je jučer na kolegiju župana.

– No u međuvremenu je država donijela strateške ciljeve kojima smo se mi prilagodili i napravili novi strateški dokument. Tijekom protekle Strategije smo u PGŽ-u ostvarili ulaganja od 2 milijarde kuna, od čega samo u posljednjoj godini pola milijarde.

Većinom su to bila komunalna i društvena infrastruktura, vodovod, kanalizacija, izgradnja škola, ulaganja u zdrvstveni sustav… Potom ulaganja u Platak te druge projekte – kazao je župan Komadina.

Pojasnio je kako se novi Plan razvoja PGŽ-a poklapa s europskim dokumentom za to plansko razdoblje, kao i da se njime nastavlja u smjeru u kojem je Županija dosad išla, a to je vizija PGŽ-a kao konkurentne, pametne, održive te društveno pravedne regije poželjne za život.

Ona je identična i dosadašnjoj viziji, a koja je usvojena i na Parterskom vijeću u srpnju ove godine.

Za provođenje novog razvojnog dokumenta je definirano 60-ak mjera i pet horizontalnih mjera, a koje su učinkovita javna uprava i samouprava u službi građana i gospodarstva, sigurnost i otpornost na krizna stanja, digitalna transformacija, održiv ravnomjeran regionalni razvoj te ravnopravnost za sve društvene skupine.

Ti su ciljevi usklađeni s nacionalnim ciljevima te ciljevima europske kohezijske politike.

– Naša je Županija navrijeme izradila i prezentirala javnosti sve strateške dokumente, a koji su preduvjet za mogućnost kandidiranja projekata za sredstva EU-a, dodao je Komadina.