STATISTIKA

Kvarner je drugi po udjelu hotela najviše kategorije, ali to očito nije dovoljno. Udio visoko platežnih gostiju i dalje je mali

Alenka Juričić Bukarica

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla gostiju kreću se u rasponu od 67 eura koliko prosječno dnevno izdvajaju gosti iz Bosne i Hercegovine do 206 eura za goste iz Japana



Kvarner bi do 2030. trebao povećati udio turističkog prometa izvan glavne sezone, dakle, izvan trećeg kvartala, sa sadašnjih 30-ak na 40 posto.


Isto tako, u narednom periodu bi se turistički promet u neobalnim područjima trebao povećati s oko 350.000 noćenja na pola milijuna noćenja.


Dio je to ciljeva koje bi destinacija trebala doseći u narednih sedam godina, a koji su navedeni u nacrtu prijedloga Plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije do 2030., koji je do jučer bio na javnom savjetovanju Primorsko-goranske županije.




Plan razvoja turizma PGŽ-a do 2030. je dokument kojim se uspostavlja dugoročni strateški razvojni okvir turizma na području PGŽ-a, a izradili su ga stručnjaci Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija.


Naime, Kvarner je za sada bez strateških dokumenata s obzirom na to da je zadnji Glavni plan razvoja turizma PGŽ-a vrijedio do 2015., a Strateški plan razvoja turizma Kvarnera koji ga je na neki način naslijedio, na snazi je bio od 2016. do 2020.


Inovativna destinacija


Za potrebe izrade Plana provedeno je ispitivanje stavova dionika u turizmu o ključnim problemima i razvojnim odrednicama, a provedeno je i ispitivanje stavova lokalnog stanovništva o razvoju turizma Županije.


Pa bi se tako prema ovom nacrtu udio kreveta u hotelima s 4 i 5 zvjezdica trebao povećati sa sadašnjih 60 na 65 posto, udio kapaciteta u kampovima s 4 i 5 zvjezdica s oko 45 na 55 posto, a udio kreveta u domaćinstvima s 4 i 5 zvjezdica sa sadašnjih oko 20 posto na 33 posto. Isto tako do 2030. od 4 marine s 4 i 5 sidara, trebalo bi se doći na 6 marina visoke kvalitete.


Sama vizija PGŽ-a kao turističke destinacije navodi da je Primorsko-goranska županija raznolika, kvalitetna, i inovativna destinacija održivog turizma koja cijele godine turistima pruža jedinstveno doživljajno iskustvo u primorju, otocima i gorju, a lokalnom stanovništvu osigurava kvalitetne uvjete za život i rad.


S ciljem ostvarenja postavljene vizije definirano je pet ključnih posebnih ciljeva razvoja turizma i to unapređenje kvalitete i izvrsnosti, osnaživanje inovativnosti i održivosti, isticanje raznolikosti i posebnosti, provođenje zelene i digitalne tranzicije te jačanje partnerstva i destinacijskog menadžmenta.


Plan razvoja turizma PGŽ-a do 2030. naglašava kvalitetu i održivost kao temeljne razvojne odrednice kojim se osigurava konkurentnost na turističkom tržištu ujedno unapređujući uvjete života lokalnog stanovništva.


Među ostalim, dakle, nacrtom se ističe da je održivost od ključnog značaja, kao i da je potrebno razvijati one oblike turizma koji osiguravaju konkurentnost turizma usprkos klimatskim promjenama i odgovaraju na prateće izazove.


Sezonalnost


Isto tako, turizam Primorsko-goranske županije treba sagledati kao modalitet za razvoj malog poduzetništva i obrtništva, ali i velike investicije, a među onime što treba, jest i osigurati kvalitetna i stabilna radna mjesta u turizmu, razvijati sustav obrazovanja za turizam te poticati inovativan turizam i pametna rješenja.


Isto tako valja osigurati uključivanje lokalnog stanovništva u donošenje razvojnih odluka u turizmu.


A što se tiče aktualne situacije u kvarnerskom turizmu, izrađivači nacrta, naveli su, uz ostalo, da se gradovi i općine na području PGŽ-a značajno razlikuju u stupnju turističke razvijenosti što pri implementaciji koncepcije održivog razvoja turizma predstavlja poseban izazov.


Osim toga, analiza sezonalnosti ukazuje na činjenicu da PGŽ ne zaostaje za trendom izražene sezonalnosti na razini Hrvatske.


Na nacionalnoj razini, čak 58,4 posto turističkih noćenja u 2019. ostvareno je tijekom srpnja i kolovoza dok je u istom razdoblju u PGŽ-u ostvareno 61 posto noćenja.


Promatrajući razdoblje od lipnja do rujna, zabilježeno je 84 posto noćenja na razini Hrvatske i 86,8 posto noćenja u PGŽ-u.


Pritom, zanimljivo, prema ovim podacima, najveću sezonalnost bilježe Istarska i Splitsko-dalmatinska županija. Na trećem mjestu nalazi se Kvarner.


Iza Dubrovnika


Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla gostiju kreću se u rasponu od 67 eura koliko prosječno dnevno izdvajaju gosti iz Bosne i Hercegovine do 206 eura za goste iz Japana.


Uz goste iz Japana, natprosječno troše i gosti iz SAD-a (174 eura), Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i ostalih azijskih zemalja (155 eura), Velike Britanije (143 eura), Švicarske (118 eura), skandinavskih zemalja (115 eura)…, no oni nisu najbrojniji na Kvarneru.


U nacrtu se, stoga, zaključuje da PGŽ posjećuje vrlo mali udio turista čiji se prosječni dnevni izdaci kreću između 100 i 200 eura.


Visoko platežne goste, osim bogate ponude sadržaja u destinaciji, svakako privlače i visoko kategorizirani smještajni objekti. Zanimljivo je da udio hotela najviše kategorije pozicionira PGŽ na drugo mjesto u Hrvatskoj s 13 hotela koji imaju pet zvjezdica.


Najviše hotela s pet zvjezdica ima Dubrovnik. U kategoriji hotela s četiri zvjezdice, PGŽ se ponovo pozicionira na visoko drugo mjesto sa 61 hotelom, iza Splitsko-dalmatinske županije.


A analizom kategorije kampova PGŽ se ističe kao destinacija izvrsnosti. Prema zastupljenosti kampova s pet i četiri zvjezdice, samo Istarska županija, koja ima oko polovine kamping kapaciteta u Hrvatskoj, prednjači ispred PGŽ-a.


Kamo je nestao Kvarner?


Među glavnim razvojnim potrebama navodi se i »Snažnije brendiranje destinacije Primorsko-goranske županije«. Naime, Strategijom se definira da je nužno i dalje jačati brend destinacije Primorsko-goranske županije, uvažavajući snagu brendova koji na prostoru PGŽ-a djeluju, a to su destinacije duge tradicije i prepoznatljivosti na tržištu.


Svi ti brendovi trebaju sinergijski osnaživati brend Primorsko-goranske županije i obrnuto.


Međutim, nigdje se ne spominje brend Kvarnera koji se posljednjih godina polako gradilo, iako su se prilikom njegova uvođenja 90-ih godina lomila koplja, da bi danas bio etabliran na tržištu.


Navodi se, međutim, kako je potrebno dalje razvijati oznake kvalitete Kvarner Gourmet, Kvarner Food, Kvarner Wines…