RIJEKA  Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i riječki gradonačelnik Marko Filipović izrazili su zabrinutost zbog skretanja Hrvatske na Svečanoj akademiji u povodu Dana državnosti.

– Naša mlada država kroz protekla tri desetljeća prošla je veliki put, postala je međunarodno priznata samostalna država, obranili smo svoj teritorij u nametnutom nam ratu, postali članica UN-a, NATO i punopravna članica Europske unije.

No, na putu demokratizacije našeg društva, jačanja sloboda, pravne i socijalne sigurnosti, manjinskih prava, snaženja gospodarskih potencijala i stvaranja boljih perspektiva mladima kako bi svoju budućnost gradili u svojoj domovini, a ne odlazili u druge zemlje, očito nismo bili dovoljno uspješni.

Prije nekoliko dana konstituiran je novi, 11. saziv hrvatskog Sabora, dobili smo i novu Vladu, a s obzirom na retoriku i poruke koje stiže iz redova stranke koja je postizbornim dogovorima postala dijelom vladajuće većine i bitan faktor izvršne vlasti, opravdana je bojazan da nam to skretanja u desno, kao društvu donosi nove podjele i sukobe, izjavio je Komadina, dodavši da ugrožavanje prava manjina i prava žena, medijskih sloboda, dominacija govora mržnje umjesto kulture dijaloga, isključivost, revidiranje povijesnih činjenica, zaoštravanje migrantskih politika i poticanje netrpeljivost prema ljudima koji su došli s dugog kraja svijeta da bi ovdje radili i prehranili svoje obitelji, ozbiljno narušava dostignute demokratske standarde.

Ostvarili smo san

– Ne možemo, a ne biti zabrinuti za smjer kojim je naše društvo krenulo. Ovaj praznik slavimo u postizborno vrijeme, pred nama su još europarlamentarni i predsjednički izbori i bilo bi poželjno da svi akteri političkog života izbornu utakmicu shvate kao prostor fer nadmetanja idejama i programima, a ne podmetanja i svađa koje zagađuje politički prostor i odvraćaju građane od izlaska na birališta.

Nama u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji kažu da smo “crvena utvrda”, a na to mogu jedino odgovoriti da sam ponosan sam što je ovaj kraj još jednom dokazao da je utvrda slobodnomislećih građana, ljudi otvorenih, a ne isključivih prema bilo kome, građana koji poštuju i žive vrijednosti jednakosti, tolerancije, ljudskih prava, uvažavanja svih vjera i nacija, vrijednosti slobode i antifašizma.

I ti isti građani znaju prepoznati tko dijeli njihove svjetonazorske vrijednosti. Moramo bit odlučni, znajući da nismo izolirani otok, u očuvanja našeg identiteta. Želimo da ovaj naš primorsko-goranski zavičaj bude poželjan i sigurna za život, otvoren i tolerantan, poticajnog okruženja za poduzetnike i investicije i da na taj način gradimo svoju budućnost i kročimo europskim putem.

Ostvarili smo san o samostalnoj, slobodnoj i suverenoj državi ali želimo i državu istinske demokracije, jednakih šansi za sve, državu sretnih i zadovoljnih ljudi, to bi nam svima u ovoj državi trebao bit cilj, poručio je Komadina, zahvalivši se svima koji su sudjelovali u stvaranju moderne i demokratske države Hrvatske. Primorsko-goranski župan dodao je da je hrvatska država stvorena voljom hrvatskog naroda i obranjena srcem i snagom hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu.

– Prije 34. godine, 30. svibnja, nakon prvih demokratskih izbora konstituiran je prvi saziv višestranačkog Sabora Republike Hrvatske. Te je godine, zaslugom tadašnjeg političkog vodstva RH predvođenog velikim političarem, istinskim domoljubom i demokratom Ivicom Račanom, otvoren put višestranačja i demokratizacije našeg društva te su stvoreni temelji za izgradnju samostalne i moderne države.

Već nakon godinu dana hrvatski Sabor donosi dvije povijesne državotvorne odluke – Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te Deklaraciju o proglašenju samostalne i suverene Republike Hrvatske, čime je ispunjena povijesna težnja našeg naroda o vlastitoj državi, što je često isticao i prvi hrvatski predsjednik dr.Franjo Tuđman.

Bilo je to prijelomno vrijeme naše povijesti kada smo kao narod pokazali jedinstvo, zajedništvo, hrabrost i spremno stali u obranu teritorijalnog integriteta od naleta velikosrpske agresije. Naša mlada država kroz protekla tri desetljeća prošla je veliki put, postala je međunarodno priznata samostalna država, obranili smo svoj teritorij u nametnutom nam ratu, postali članica UN-a, NATO i punopravna članica Europske unije, podsjetio je Komadina.

Nije se predala kad je bilo najteže

Riječki gradonačelnik Marko Filipović izjavio je da se Hrvatska nije predala kada je bilo najteže.

– Ostala je svoja i ostala je slobodna. Za to su zaslužni svi hrvatski branitelji, koji su se hrabro odazvali toj borbi. Rijeka je tu, baš kao i čitav ovaj kraj, bila među prvim gradovima koji su se u velikom broju odazvali pozivu za obranu Domovine, iako nisu direktno bili ugroženi ratnim razaranjima.

No, čak nakon svih mučnih borbi, nakon 230 izgubljenih života samo s ovog područja i više od tisuću ranjenih, ne mogu se oteti dojmu da danas ne živimo u slobodi za koju su ginuli, za koju ste se borili – da ne živimo u Hrvatskoj kakvu ste željeli.

Isto tako, ne mogu se oteti dojmu, a s obzirom da smo nedavno imali prilike svjedočiti konstituiranju 11. saziva demokratski izabranog Sabora Republike Hrvatske, da čak 34 godine kasnije, doživljavamo u najmanju ruku, zalazak demokracije i demokratskih vrijednosti.

Vrijednosti slobode i vrijednosti antifašizma, koje je čak prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman, ponosno utkao u Ustav Republike Hrvatske, svjestan vrijednosti i važnosti narodnooslobodilačke borbe, svjestan opasnosti fašističkih okova i terora, od kojih nas je 1945. godine oslobodila vojska predvođena Titom, baš kao što nas je 1995. godine okova fašističke velikosrpske ideje oslobodila vojska predvođena Tuđmanom, rekao je Filipović.

Riječki gradonačelnik naglasio je da su to povijesne činjenice od kojih ne treba bježati, od kojih Rijeka nikada neće bježati, niti ih se sramiti.

– No, ono čega se doista trebamo sramiti, ono čega se doista moramo bojati – jesu ideje koje slušamo i gledamo danas, opasne ideje, koje polako ali sigurno prodiru duboko u najviše strukture demokracije našega društva.

Pitam se, slušajući pritom o tome kako je nečiji uvjet za ulazak u koaliciju, za postizanje većinske vlasti i vlade, onaj u kojem se izoliraju predstavnici jedne manjine koja predstavlja pripadnike jednog naroda u našoj zemlji, koji ponavljam, žive u našoj zemlji, baš kao i svi oni ostali koji su u toj većinskoj vlasti dobrodošli, ponašamo li se, živimo li, odlučujemo li, u duhu vrijednosti za koje su se naši branitelji borili

Imamo li vlast, ili Vladu koja bi morala služiti potrebama našega društva u cjelini, štititi temelje slobode i demokracije za sve one koji žive u Hrvatskoj i, postoje li prema novom sazivu Vlade, oni – manje poželjni u našoj zemlji, upozorio je Filipović.

Grad po mjeri Riječanki i Riječana

Riječki gradonačelnik pojasnio je da nisu to samo pripadnici određene manjine, već su to i žene, budući da je očito, da je i Istambulska konvencija koja štiti te iste žene, majke, kćeri, sestre i bake onih koji danas sjede u toj novoj, izabranoj parlamentarnoj većini suvišna i nepoželjna.

– Mi slušamo i gledamo istupe u kojima prioritet nisu Hrvatice i Hrvati koji su ostali živjeti u Hrvatskoj, koji su za tu Hrvatsku radili čitav svoj radni vijek, koji su se za Hrvatsku borili. Mi slušamo o tome kako je prioritet izgradnja Muzeja žrtava komunizma.

Slušamo o tome kako žene ponovno postaju drugotne i zaštita im ne treba. Slušamo o tome kako je najveći problem doživljava li se netko muškarcem ili ženom i nosi li zastavu duginih boja, dok stvarni i najvažniji problemi našega društva, postaju marginalizirani. O njima se ne govori. Ne govorimo o mladim ljudima koji odlaze iz naše zemlje, slušajući o slobodi dok svjedoče korupciji i nepotizmu.

Ne govorimo o neprihvaćanju onih koji u našu zemlju dolaze, tražeći utočište od ratnih razaranja. Valjda smo zaboravili da smo ne tako davno, upravo mi bili ti koji su htjeli biti prihvaćeni u tuđini, dok se u našoj zemlji mučno ratovalo, poručio je Filipović.

On je izrazio zabrinutost onim što se događa u Europi.

– Njemačka, Francuska, Bratislava, bilježe porast rasnoga ratovanja, prijetnje koja ugrožava vrijednosti slobode, vrijednosti antifašizma, na kojima je utemeljena moderna Europa. Za nas u Rijeci, za mene osobno, ali i profesionalno, kao gradonačelniku, kao političaru, takva Europa, nije opcija.

Radikalizirana Europa, nije Europa u kojoj želimo živjeti. Krajnje je vrijeme za borbu – ovoga puta ne oružjem, raketama i bombama, već borbu slobodom, djelima, obrazovanjem i prevencijom ulaska fašističkih ideja u temelje našega društva, uvjeren je Filipović.

On je dodao, da iako ponekad ne izgleda tako, riječka vlast svaki dan razmišlja i radi kako Rijeku učiniti još boljom, pritom slušajući upravo one koji u našem gradu žive.

– Jedino tako možemo stvoriti grad po mjeri Riječanki i Riječana, grad u kojem je svaki dan praznik slobode i državnosti, tolerancije, međusobnog poštivanja i uvažavanja. To je Rijeka kakvu svi želimo, to je društvo kakvom težimo. To je Hrvatska za koju su ginuli i za koju su se borili naši branitelji, zaključio je Filipović.