Epidemijski šok

KBC sljedeći tjedan očekuje val teških pacijenata i otvara nove COVID odjele. Rijeka uvodi najrestriktivnije mjere u Hrvatskoj?

Barbara Čalušić

Foto Goran Kovačić PIXSELL / Vedran Karuza

Foto Goran Kovačić PIXSELL / Vedran Karuza

Kliničke slike su jednako teške kao i u prošlom, jesenskom valu epidemije, no razlika je u tome što se sada na respiratoru liječe mlađi pacijenti. Njih oko 40 posto mlađe je od 55 godina, a neki su i puno mlađi, kaže šef klinike za anesteziologiju dr. Alen Protić...



RIJEKA – Broj pacijenata koji su zbog dijagnoze COVID-19 hospitalizirani u Kliničkom bolničkom centru Rijeka jučer je porastao na 139 bolesnika, a dan ranije taj broj je iznosio 124.


Od posljedica bolesti preminula je jedna osoba, dok se na respiratoru liječilo njih 13. Ipak, broj pacijenata kojima je potrebno intenzivno liječenje značajno raste kad se tome pribroji još 15 zaraženih pacijenata koji zahtijevaju invazivnu ventilaciju, kao i još osmero pacijenata koji više nisu COVID-pozitivni, ali i dalje trebaju potporu u disanju kao post-COVID bolesnici. Rast broja oboljelih koji se liječe u riječkoj bolnici očekuje se i u idućim danima, a visoke brojke novih slučajeva, kao što je to bilo u srijedu (611), kroz sedam do deset dana reflektirat će se i na bolničke kapacitete riječkog KBC-a.


– Kliničke slike su jednako teške kao što su bile u prošlom, jesenskom valu epidemije, no razlika je u tome što se ovaj put na respiratoru liječe mlađi pacijenti. Njih oko 40 posto mlađe je od 55 godina, a neki su i puno mlađi. Ukratko, kliničke slike koje smo ove jeseni susretali kod 80-godišnjaka, sada vidimo kod 50-godišnjaka, a razlika je u tome što je kod mlađih ljudi koji se liječe na respiratoru stopa preživljavanja veća, kaže predstojnik Klinike za anesteziologiju i intezivno liječenje prof. dr. Alen Protić.


Redukcija operacija




Kako kaže, više nije rijetkost da se teške kliničke slike susreću i u populaciji 40-godišnjaka, kao i onih u tridesetima. Radi se o radno aktivnom stanovništvu, skupini kod koje se u Primorsko-goranskoj županiji svakodnevno bilježi gotovo dvije trećine svih slučajeva zabilježenih u jednom danu.


Zbog rasta broja pacijenata na intezivnom liječenju i činjenice da se sve veći dio anesteziološkog kadra preusmjerava na skrb o COVID-bolesnicima, KBC Rijeka morat će smanjiti svoj redovni program, pa će većina pacijenata kod kojih čekanje neće utjecati na zdravstveno stanje, biti odgođena.


– Redovni program u kojem sudjelujemo svest će se na oko 60 posto kapaciteta i nadam se da ćemo na toj razini uspjeti održati cijeli ovaj treći val pandemije. U ovih 60 posto kapaciteta u prvom redu ulaze sve hitnoće i neodgodivi zahvati, kao i maligne bolesti. S obzirom na ovotjedne rekordne brojke novih slučajeva u PGŽ-u, između 7. i 10. travnja očekujemo pojačan priljev bolesnika. Mobilizirali smo dodatne kapacitete i pokušavamo biti korak ispred tog naleta, ističe Protić.


Već sad COVID-odjeli u riječkoj bolnici pune se velikom brzinom. Posljednji COVID-odjel koji je u srijedu navečer otvoren i na Klinici za otorinolaringologiju, jučer ujutro imao je već 12 pacijenata, čime je bilo popunjeno 50 posto kapaciteta novog odjela. Zbog toga u riječkoj bolnici dodatno šire kapacitete respiratornog centra 1, pa će tako u centru koji je smješten na Klinici za neurologiju, osim prizemlja, uskoro biti otvoren i prvi kat s još devet dodatnih intenzivnih kreveta.


– U našem respiratornom centru 2 na Klinici za ginekologiju trenutno je smješteno 15 bolesnika kojima je potrebna invazivna ventilacija, ističe Protić.


Varaždinski scenarij


Na pitanje postaje li Primorsko-goranska županija u ovom valu ono što je koncem prošle godine bio sjever Hrvatske, predstojnik Klinike za anesteziologiju kaže da se nada do takvog razvoja situacije ipak neće doći.


– Nismo još Varaždin i nadam se da to nećemo ni biti jer mi smo ipak jedna veća ustanova koja još uvijek može pratiti ovu složenu situaciju, ističe Protić, dodajući kako nakon proljetnog i jesenskog vala medicinski timovi imaju iskustva, a dobra strana je i da su sada gotovo svi cijepljeni.


Nakon rekordnih 611 novih slučajeva, u PGŽ-u je jučer zabilježen manji broj dnevnih slučajeva zaraze koronavirusom, njih 275. Ipak, udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih je visok te je iznosio 33,9 posto na sveukupno 812 obrađenih uzoraka, dok je broj aktivnih slučajeva iznosio 3.090.


Od danas su u PGŽ-u na snazi mjere kojima se dodatno ograničava radno vrijeme terasa ugostiteljskih objekata koje će se zatvarati u 19 sati, a broj osoba na javnim okupljanjima smanjen je na deset osoba, izuzev vjerskih događanja gdje će se primjenjivati odluka Nacionalnog stožera koja dozvoljava okupljanje 25 osoba. Na privatnim okupljanjima i svečanostima može biti prisutno najviše osam osoba iz dva različita kućanstva. Novom odlukom koja bi trebala biti na snazi do 17. travnja, obustavljaju se profesionalne umjetničke izvedbe i programi, kinoprojekcije i izložbe u muzejskim i galerijskim prostorima. Radi se o mjeri koju je županijski Stožer predložio još prošlog petka, ali je Nacionalni stožer tada nije prihvatio, što je obrazloženo programima Rijeka EPK.


Maske i na otvorenom


Od sutra je obavezno i nošenje maski na otvorenom prostoru gdje nije moguće održati udaljenost na dva metra. Ograničenja bi trebala imati i trgovine u kojima će smjeti boraviti do deset osoba na 100 četvornih metara, dok se fakultetima u sastavu riječkog sveučilišta preporučuje prelazak na online nastavu, izuzev Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija.


Primorsko-goranska županija bi stupanjem novih mjera na snagu trebala imati najstrože mjere u Hrvatskoj, koje su, kako je najavio županijski Stožer, tek prvi dio seta restriktivnijih mjera koje će biti donesene možda već idući tjedan, ako se brojke ne stabiliziraju.


Tada bi se zatvorile terase ugostiteljskih objekata, ali i druge djelatnosti, među kojima su i trgovine koje nisu od presudne važnosti za svakodnevno funkcioniranje. Kako su poručili iz Stožera civilne zaštite PGŽ-a, mogućnost zatvaranja cijele županije i dalje ostaje otvorena. Zatvaranje se javlja kao nužnost u trećem valu, kako bi se obuzdao virus, s obzirom na usporenu dinamiku cijepljenja u cijeloj Europi.