Remdesivir

KBC Rijeka već je mjesec dana bez ključnog lijeka. Provjerili smo kako je to uopće moguće

Barbara Čalušić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Zaštekala je zajednička europska nabava lijekova protiv COVID-19



Hrvatska je postupkom zajedničke nabave na razini Europske komisije dosad za liječenje COVID-19 nabavila antivirusne lijekove Veklury (remdesivir) i lijek Ronapreve koji dosežu 203 milijuna kuna te je u upotrebi i lijek RoAcemtra (tocilizumab).


Poručili su to iz Ministarstva zdravstva koje se posljednjih dana proziva zbog nestašice antivirusnih lijekova za COVID-19, kao i činjenice da u Hrvatskoj još uvijek nije na raspolaganju Paxlovid, iako je još u veljači ove godine uvršten u obvezne smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusa.


Paxlovid koji se koristi u vrlo ranoj fazi bolesti u siječnju je odobrila Europska agencija za lijekove, a nabavile su ga gotovo sve susjedne zemlje.


Laboratorijske studije




U resornom ministarstvu pak ističu kako niz novih međunarodnih laboratorijskih studija o lijeku Paxlovid ukazuje na određenu otpornost podvarijanti omikrona na aktivni sastojak ovog lijeka, što se posebno odražava u slučajevima u kojima se nakon petodnevnog korištenja Paxlovida COVID-19 iznova vraća.


U Ministarstvu kažu kako je slaba učinkovitost razlog zaustavljanja velikog ispitivanja lijeka na pacijentima oboljelima od COVID-19 standardnog rizika s obzirom na to da nije uspio pokazati statistički značajnu zaštitu od smrti ili hospitalizacija.


Iz Ministarstva zdravstva poručili su kako je u tijeku centralizirana nabava antivirusnih lijekova Remdesivir i Paxlovid putem Europske komisije te se u skoro vrijeme očekuje obavijest o potpisanom ugovoru kako bi se pristupilo daljnjem postupku nabave.


– Od terapijskih opcija u liječenju COVID-19 kao najučinkovitija terapija u bolesnika s komplikacijama bolesti pokazali su se kortikosteroidi, uz sve potporne terapije koje primjenjujemo, kaže predstojnica Klinike za infektivne bolesti u Kliničkom bolničkom centru Rijeka doc. dr. Irena Slavuljica.


Prema njezinim riječima, pacijentima oboljelima od COVID-19 u riječkoj su bolnici dostupna i monoklonska protutijela imdevimab i casiridimab, odnosno Ronapreve koji su kod liječenja pacijenata koji su zaraženi podvarijantama omikrona dosad pokazali slabu učinkovitost.


– Otprilike mjesec dana nije nam na raspolaganju remdesivir, kao ni drugim bolnicama u Hrvatskoj, no valja reći da je indikacijsko područje za njegovu primjenu dosta usko, dodaje Slavuljica.


Niski protok kisika


U Kliničkom bolničkom centru Rijeka jučer su se liječila 53 pacijenta oboljela od koronavirusa, među kojima dvoje uz pomoć respiratora.


– Od 53 hospitalizirana pacijenta 41 se liječi na dva naša COVID-odjela, dok se ostatak nalazi u izolacijskim dijelovima matičnih odjela budući da su hospitalizirani zbog drugih bolesti te nemaju simptome COVID-19, kaže dr. Alma Starčević, voditeljica COVID-odjela u riječkoj bolnici.


Kako je dodala, broj hospitaliziranih u KBC-u Rijeka trebao bi se smanjiti već danas budući da se planira otpust dijela pacijenata.


Većina pacijenata koji se nalaze na bolničkom liječenju starije su životne dobi te osim COVID-19 imaju i druge kronične bolesti.


– Među pacijentima koji se liječe od koronavirusa u našoj bolnici, 40 posto ovisno je o kisiku, no važno je naglasiti da se svi nalaze na niskom protoku kisika, što u prethodnim epidemijskim valovima nije bio slučaj.


Naime, kliničke slike naših pacijenata ovaj put su bitno blaže nego u prethodnim valovima i upravo podatak da je 40 posto ovisno o kisiku svjedoči o tome.


Primjerice, u epidemijskom valu koji je bio prouzročen delta varijantom koronavirusa čak 90 posto pacijenta liječilo se uz pomoć kisika, i to na visokom protoku.


Smanjuje se i broj pacijenata koji razvijaju upalu pluća te vjerujemo da svaka nova mutacija koronavirusa donosi sve blaže kliničke slike, zaključuje Starčević.


U Hrvatskoj 771 novi slučaj zaraze, u PGŽ-u 107


Jučer je u Hrvatskoj zabilježen 771 novi slučaj zaraze te je broj aktivnih slučajeva iznosio 6.427. U bolnicama se liječilo 657 pacijenata od čega se na respiratoru liječilo njih 29, a preminulo je osmero ljudi.


U Primorsko-goranskoj županiji otkriveno je 107 novih slučajeva zaraze, dok je broj aktivnih slučajeva iznosio 1.894.