Katedri Medicinskog fakulteta UNESCO-va titula

Foto: Vedran Karuza

Riječ je o katedri osnovanoj 1976. godine na inicijativu prof. dr. Ivana Šegote koji ju je vodio 32 godine, a riječki Medicinski fakultet prvi je u Hrvatskoj 1993. godine uveo kolegiji bioetike te je u rijeci 2008. godine održan i svjetski kongres bioetike

RIJEKA Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci jučer je na Fakultetu zdravstvenih studija svečano proglašena UNESCO-vom katedrom i time postala četvrta katedra s ovom titulom u Hrvatskoj i prva takva katedra koja djeluje u sklopu nekog od hrvatskih medicinskih fakulteta. Osim vrijednog priznanja na jučerašnjoj je proslavi obilježeno 40 godina Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci.

– Ovo je čast koja se ne ukazuje svakog dana. Titula je to koja možda ne nosi financijsko blagostanje, ali je poticaj za brojne projekte, kazao je pročelnik Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini prof. dr. Amir Muzur. Govoreći o katedri koja je osnovana 1976. godine na inicijativu prof. dr. Ivana Šegote koji je vodio ovu katedru pune 32 godine, Muzur je kazao da je riječki Medicinski fakultet prvi u Hrvatskoj 1993. godine uveo kolegiji bioetike, a koliko je po bioetici Rijeka prepoznata i u svijetu svjedoči činjenica da je 2008. godine ovdje održan i svjetski kongres bioetike. Katedra danas broji 22 zaposlena, a njihove razne struke od doktora medicine do profesora tjelesne kulture, govori dovoljno o njezinoj multidisciplinarnosti.

– UNESCO spaja obrazovanje, istraživanje i kulturu. Tu je izrazita interdisciplinarnost ove katedre koja nam je izuzetno bitna, kazao je dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Tomislav Rukavina dok je rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin kazao da ga posebno veseli isprepletenost struka na ovoj katedri kao i umrežavanje katedre u inozemstvu. Prema njegovim riječima, kroz ovu potvrdu pokazuje se da u Rijeci postoji talentirana skupina ljudi koja na svoj rad usmjerava dio reflektora. U ovom slučaju to je rad onih koji se bave bioetikom.

– Ovo je i smjerokaz onima koji razmišljaju gdje bi trebali doći, gdje bi trebalo ulagati, a to su pametne specijalizacije. Humanistički fokus u biomedicini enormno je važan, znamo da Europa stari, a nove tehnologije otvaraju brojne mogućnosti liječenja. Pritom se otvaraju i politička pitanja kao što je preraspodjela resursa. Na ta pitanja treba odgovarati, to je zadatak društvenih i humanističkih znanosti i dio pametnih specijalizacija koje ne znače samo industriju, poručio je Lučin.

Na priznanju je čestitala i voditeljica i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO u Ministarstvu kulture Rut Carek dok je rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. Damir Boras kazao je da ono veseli sva sveučilišta u Hrvatskoj je predstavlja dokaz da izvrsnost u Hrvatskoj postoji.

– Ovo priznanje pokazuje da se bez humanističkih i društvenih znanosti ne može postići izvrsnost ni riješiti problemi društva u kojem živimo, izjavio je Boras, dodajući kako akademske zajednice zapadnih zemalja postaju svjesne činjenice da samo STEM područje, bez pomoći humanističkih i društvenih znanosti, ne može stvoriti napredno društvo.