Katedra čakavskog sabora Grobnišćine ove godine slavi tridesetu obljetnicu svog postojanja i uspješnog rada s područjem djelovanja u kulturi i umjetnosti u cilju zaštite, čuvanja i promicanje grobničke čakavštine, očuvanja i promicanja materijalnoga i duhovnoga naslijeđa Grobnišćine, posebno valorizacije i unapređenja zavičajne kulture, iniciranja, organiziranja i proučavanja kulturno-povijesnoga i gospodarskoga razvoja Grobnišćine te suvremenoga umjetničkog stvaralaštva.

Tim povodom, večeras je u Domu kulture u Čavlima održana svečana akademija na kojoj je ujedno predstavljena monografija “Tri desetljeća Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine”, autorice Ade Maršanić, grobničke spisateljice i kroničarke.

S Vlastom, bez Vlaste

– Prije dvije godine, u ovo me “uvalila” Vlasta Juretić. Prihvatila sam se izazova, prekopala sve Gmajne, Grobničke zbornike, Grobničke listove, svoju arhivu, prepisivala s CD-a…

Uglavnom, bio je to težak, emotivan, stresan i iscrpljujući posao, ali sam zadovoljna jer sam dala moj doprinos velikoj obljetnici Katedre.

Nažalost, Vlasta nas je ove godine prerano napustila. Kada je umrla, pisala sam monografiju s Vlastom, bez Vlaste. U monografiji ipak nisu zabilježeni svi događaji, pa zato, kada budete čitali, ne budite oštri kritičari, rekla je Ada Maršanić, uz koju su o monografiji govorili i Toni Buterin, Željko Bartulović i Igor Eterović.

Istaknuli su kako je riječ o spomeniku, simbolu osnovnih vrednota jednog kraja, koji na više od 400 stranica donosi tri desetljeća rada i postojanja grobničke Katedre, a istovremeno je i trajna uspomena na one koji više nisu s nama.

Motor i kreativni zamašnjak

O radu grobničke Katedre u njezinih 30 godina postojanja govorila je predsjednica Silvana Demark, koja je istaknula kako je Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine osnovana 1992. godine s ciljem zaštite materijalne i nematerijalne baštine Grobnišćine.

Demark je istaknula neke od Katedrinih značajnijih projekata – Grobnička jesen, festival Grobnička skala, Međunarodna likovna kolonija Grobnik, znanstveni skupovi “Grobnišćina: tragovi, znakovi, smjerokazi”, osnivanje Galerije suvremene umjetnosti i Muzeja suvremene umjetnosti Grobnik s više od 450 likovnih djela domaćih i stranih umjetnika, kao i inicijativa da se 2011. godine grobnički govor zvrsti u registar zaštićenih nematerijalnih dobara Hrvatske.

“Najveći doprinos radu dala je naša prerano preminula Vlasta Juretić, koja je od početka bila sastavni dio Katedre, njezin motor i kreativni zamašnjak, a koja, nažalost, nije dočekala nedavno završeni upravo njezin projekt “Šetnica 9 gradova”, rekla je Demark.

Prigodnim riječima obratila se i načelnica Općine Čavle Ivana Cvitan Polić, koja je rekla kako je grobnička Katedra jedna od najdugovječnijih i najplodonosnijih udruga na području Grobnišćine.