Poznati intervencijski kardiolog bio je životno ugrožen prije desetak godina, smatra svoju bolest profesionalnom i podigao je tužbu protiv ustanove jer je od ravnatelja tražio osiguranje od profesionalne bolesti, ali ga nije dobio
RIJEKA Pročelnik Odjela za intervencijsku kardiologiju Zavoda za kardiovaskularne bolesti u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, dr. Željko Plazonić, jedan od pionira riječke invazivne i intervencijske kardiologije, a neke je od zahvata izveo i prvi u Hrvatskoj, tužio je ustanovu u kojoj radi i navodno traži naknadu za pretrpljenu štetu zbog profesionalne bolesti koja se procjenjuje na više stotina tisuća kuna, a neki izračuni iz riječkog KBC-a govore da se mogući iznos kreće oko 300.000 kuna.
Ta nesvakidašnja vijest da zdravstveni djelatnik sudskom tužbom ustaje protiv zdravstvenog sustava odnosno poslodavca sasvim sigurno će otvoriti mnoge dileme, a, ovisno o presudi, mogla bi pokrenuti i lavinu novih tužbi. Zdravstvena politika u Hrvatskoj hitno bi morala potražiti načine na koje će regulirati naknade štete i osiguranje od neželjenih događaja, jer su se u većini dosadašnjih slučajeva isplaćivali iz istog izvora kao i plaće zaposlenika, troškovi održavanja ustanova i liječenje bolesnika – iz bolničkih proračuna. Ovaj slučaj nova je praksa, ili barem dosad manje poznata, kako sudske tužbe ne dižu samo pacijenti već to čine i liječnici.
Infekcija oštetila srce
Dr. Plazonić je prije desetak godina obolio od infekcije koja je ne samo oštetila njegovo srce i razvila se u sepsu nego je teško ugrozila njegov život. Požrtvovanim naporima kolege dr. Plazonića su se tada nizom mjera intenzivnog liječenja borili za njegov život i nije uopće pretjerano reći, spasili mu život. Javnost je tu osobnu, profesionalnu i kolegijalnu bitku tada s pažnjom pratila, jer u pitanju je bio liječnik koji je dotad, a nakon višemjesečne teške bolesti posebno, s novim žarom nastavio izvrstan i uspješan rad u intervencijskoj kardiologiji.
U Hrvatskoj dosad nije bila praksa da se unutar zdravstva plaća osiguranje za profesionalne bolesti. Za liječnike se većinom ne plaćaju niti osiguranja za loše ishode liječenja ili greške, bez čega je u inozemstvu nemoguće raditi liječnički posao. Plaćaju se u privatnim ustanovama. No, tko će to platiti u Hrvatskoj u kojoj se sunovraćuje standard svima a zdravstvu osobito, dr. Plazonić kaže da ga ne zanima, neka to riješe ravnatelji i ministri i daju zaštitu ljudima koji obole od profesionalnih bolesti. A ako to neće, neka se ne čude sudskim tužbama koje će biti skuplje od osiguranja.
Prema podacima iz ravnateljstva KBC-a Rijeka, sudska tužba je podignuta 2007. godine, a još uvijek nije došlo do izricanja prvostupanjske presude. U KBC-ovim službama kažu kako nemaju takav slučaj. Dosad su naknade štete u minimalnih iznosima zatražila i dobila dva liječnika koja su u mirovini. U Područnom uredu HZZO-a Rijeka, također u upravi, potvrdili su nam kako su početkom 2011. godine, dr. Plazoniću dali mišljenje da je kod njega riječ o profesionalnoj bolesti. Učinili su to, kažu nam, na osnovu mišljenja što ga je o slučaju dr. Plazonića izrekao Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Bakterija i sepsa
Dr. Željko Plazonić objasnio nam je zašto tvrdi da je bolest profesionalna. Inače bezazlena bakterija koju većina ljudi ima na koži i obično nije patogena, uzrokovala mu je, kaže, u pravilu smrtonosni, septički endokarditis jer je kao intervencijski kardiolog izložen ionizirajućem zračenju pa mu je imunitet bio teško oštećen. Uz dugotrajno intenzivno liječenje dr. Plazoniću je tada danas pokojni dr. Ognjen Šimić ugradio dva umjetna zalistka.
Na pitanje zašto tereti ustanovu u kojoj su ga kolege liječili jednako požrtvovno i uspješno kao i on svoje bolesnike, i za čiji proračun plaćamo svi jer ga svi trebamo, dr. Plazonić je kategoričan u tri stvari.
– Novac mi uopće nije bitan, učinio sam to iz principijelnih razloga da ravnatelju dokažem kako ljudi koji su požrtvovni, uspješni i pojedine medicinske djelatnosti samoprijegorno i uspješno vuku naprijed trebaju osiguranje od profesionalnih bolesti. Trojica pionira intervencijske i invazivne kardiologije, u koje i sebe svrstavam, imaju teške i ozbiljne bolesti. Ima i drugih ugroženih struka. A širenje insinuacija o tom slučaju je podmetanje kojim se nastoji prikriti činjenica da smo za intervencijsku kardiologiju donedavno imali 900.000 kuna mjesečno, sada imamo 550.000 kuna, a od 1.siječnja 2013. godine imat ćemo 450.000 kuna.
Tko će liječiti bolesnike i čime, pita se dr. Plazonić.
Ravnatelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller kojeg smo zatekli na godišnjem odmoru izvan Hrvatske samo je kratko izjavio: »Mi smo s dr. Plazonićem na sudu i neka o tom slučaju sud i odluči.«
