Predstečajna nagodba

Kanal Ri ide u prodaju; slijede otpuštanja

Tihana Tomičić

U tijeku je intenzivna potraga za investitorima. Moguće je da se pojavi tvrtka koja je zainteresirana za dokapitalizaciju televizije ili pak da se nađe investitor koji bi kupio većinski ili čak 100-postotni udjel na Kanalu Ri, kaže direktor Neven Šantić

RIJEKA  Nakon što je objavljeno da Kanal Ri pokreće postupak predstečajne nagodbe na riječkoj FINA-i zbog duga Poreznoj upravi od gotovo milijun kuna, oglasio se i direktor Kanala Ri Neven Šantić koji je objasnio zbog čega su se na ovoj lokalnoj televiziji, čiji su većinski vlasnici Županija i Grad Rijeka, odlučili presjeći Gordijski čvor financijskih dubioza i iskoristiti mogućnost sanacije kroz novi Linićev zakon: – Kanal Ri i dalje najnormalnije funkcionira i nastavlja s radom, ali odlučili smo iskoristiti instrument koji daje novi nedavno usvojeni zakon, a koji dopušta da se vjerovnici pokušaju dogovoriti, odnosno nagoditi u zajedničkom cilju da se svatko odrekne dijela potraživanja, ali da tvrtka opstane na zajedničku korist i zadovoljstvo. Uvjeren sam da će nakon maksimalno dva mjeseca, koliko bi postupak nagodbe po meni mogao trajati, tvrtka nastaviti funkcionirati na zdravim osnovama i da će Riječani i ostali u regiji nastaviti gledati naš program, još bolji nego dosad – kaže direktor Šantić. 

  Aktivna uloga




On je tek prije nekoliko mjeseci iz Novog lista prešao na Kanal Ri, i suočio se s, kako priznaje, milijunskim dubiozama ne samo prema Poreznoj upravi, nego i od ranije preuzetih kredita, i zato je odlučio da se situacija što hitnije počne rješavati. »Nemamo što čekati. Želimo imati aktivnu ulogu, jer ipak se radi o tvrtki čiji su većinski vlasnici javni. Bolje da sad rješavamo problem nego da čekamo još godinu ili dvije, pa da tvrtka doista završi u stečaju. Mislim da je ovako odgovornije. Što prije riješimo svoje probleme, bolje su šanse za opstanak i uspjeh«, kaže Šantić. 


On ističe da je Kanal Ri sada paralelno u nekoliko procesa: sam postupak predstečajne nagodbe znači da će u tvrtki uslijediti restrukturiranje, a potom će se pokušati naći strateškog partnera za ulaganje.


U tijeku je intenzivna potraga za investitorima, a kako ističe direktor Šantić, moguća su oba teoretska modela – da se pojavi tvrtka koja je zainteresirana za dokapitalizaciju tvrtke ili pak da se nađe investitor koji bi kupio većinski ili čak 100-postotni udjel na Kanalu Ri. U tom slučaju, Grad i Županija bi prestali dalje financirati televiziju koja im je u međuvremenu postala veliki financijski teret.   

– Mislim da paralelno s restrukturiranjem i financijskim ozdravljenjem tvrtke treba riješiti i vlasničke odnose. Valja podsjetiti da su u međuvremenu neki naši osnivači i sami završili u stečaju – Transadria, Elektromaterijal, Cerini itd., te se logično postavlja pitanje rješavanja vlasništva – kaže Šantić, uvjeren da će zainteresiranih investitora biti, možda najprije kroz model povezivanja više postojećih lokalnih televizija u Hrvatskoj, ili slično.





Pomalo je apsurdno da Kanal Ri, televizija koja je nastala 1998. godine, dok je gradonačelnik Rijeke još bio Slavko Linić, sada dolazi u fazu predstečajne nagodbe baš u vrijeme i na temelju novog Linićevog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je na snagu stupio od 1. listopada.


Prema tom zakonu, ako dužnik ne bi sam podnio prijedlog za otvaranje predstečajne nagodbe kad je to dužan učiniti sukladno zakonskim odredbama, prekršajno bi odgovarao, i to dužnik i odgovorna osoba dužnika, te su stoga na Kanalu Ri bili prisiljeni učiniti upravo ono na što ih je i osnivač i idejni tvorac cijelog projekta na kraju, uvodeći red u državi – natjerao.



   

Zbrinjavanje viška radnika


Što se samog restrukturiranja tiče, procjenjuje se da na Kanalu Ri, gdje plaće ionako kumulativno kasne i umanjene su već godinama, ima oko trećina zaposlenih koji su višak. Na televiziji je zaposleno 50 ljudi, što je rezultat nekadašnjih zlatnih vremena kad su lokalni proračuni bili puni i kad se zapošljavalo šakom i kapom, a sada je jasno da uz bitno smanjeni marketinški kolač, a i sve manje javne budžete, taj broj više nije održiv. 


– Naravno da će plan restrukturiranja s kojim ulazimo u postupak predstečajne nagodbe uključivati i plan zbrinjavanja viška zaposlenih. Moramo biti realni – zaključuje Šantić.