Danijel Frka / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Počinjemo s Kvarnerićem, prolazimo kroz Kvarner, potom dolazimo na područje ispred same Riječke luke, a onda se selimo u Vinodolski i Velebitski kanal te završavamo s cresko-lošinjskim arhipelagom, rekao je Danijel Frka
povezane vijesti
Promocija Kalendara s morskim olupinama za 2026. godinu posvećenog podmorskoj baštini – svijetu potonulih brodova Jadrana održana je u Interpretacijskom centru Kuća kostrenskih pomoraca. Riječ je o kalendaru koji donosi izbor iz podvodne riznice Kvarnera, Kvarnerića i lošinjskog akvatorija, a predstavlja vizualno snažan podsjetnik na bogatstvo koje se krije pod morem i na važnost očuvanja morske baštine. Publikaciju je realizirao Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije čija je pročelnica Izabela Linčić Mužić u predstavljanju novog kalendara istakla kako je nastao na tradiciji izdavanja popularnog kalendara mjesečevih mijena.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
– Ove godine smo se odlučili to naše izdanje malo više popularizirati te ujedno na ovaj način predstaviti i naš zajednički rad. Kada govorimo o brodovima, oni su kao i ljudi, imaju svoj početak, svoj vrhunac života, kao i svoj završetak i to ne treba gledati tragično, već kako turistički dodatno valorizirati, kazala je Linić Mužić. Dodala je i kako je Upravi odjel za pomorsko dobro, promet i veze orijentiran na budućnost, uz ostalo, kroz digitalizaciju, kao i novu aplikaciju Open Sea. Okupljenima su se obratili i Robert Matić, zamjenik primorsko-goranskog župana, kao i Darko Glažar, ravnatelj Županijskog operativnog centre PGŽ.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
O kalendaru je govorio i sam autor fotografija Danijel Frka, pasionirani ronilac i istraživač tajni koje skriva jadransko podmorje punih 50 godina. Njegov matični ronilački klub iz Kraljevice već godinama surađuje s Upravnim odjelom za pomorsko dobro, promet i veze na kontroli opasnih olupina u području PGŽ. Osim toga je u svojoj knjizi Potonulo blago Jadrana obradio i i brodove koji su predstavljeni u kalendaru PGŽ-a te se zajedno s kolegama iz Upravnog odjela rodila ideja da se napravi svojevrsna retrospektiva. Svaki mjesec u godini „dobio” je tako jednu brodsku olupinu.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
– Počinjemo s Kvarnerićem, prolazimo kroz Kvarner, potom dolazimo na područje ispred same Riječke luke, a onda se selimo u Vinodolski i Velebitski kanal te završavamo s cresko-lošinjskim arhipelagom jer se tamo nalazi najveća olupina potopljena u Jadranu, vojni brod Szent Istvan potopljen 1918. godine i koji je 1915. sagrađen upravo u riječkom brodogradilištu. U to je vrijeme bio najveći ratni brod izgrađen u našem riječkom brodogradilištu, pojasnio je Frka koji je potom iz svoje arhive složio kolaž fotografija za svaki mjesec.