Konferencija

Kakva je budućnost autonomnih vozila? Vodeći svjetski stručnjaci dolaze u Rijeku

Vladimir Mrvoš

iStock

iStock



Rijeka će sredinom studenoga ove godine ugostiti jedno od najvažnijih međunarodnih znanstveno-stručnih okupljanja posvećenih razvoju autonomnih vozila. Na Pravnom fakultetu u Rijeci, 13. i 14. studenoga 2025. bit će održana 9. međunarodna znanstvena konferencija Petar Šarčević “Automated Vehicles at the Crossroads: Law, Policy and Deployment in Transition”. Među govornicima su istaknuti međunarodni stručnjaci koji dolaze s vodećih sveučilišta, istraživačkih instituta, tijela vlasti i iz industrije, poput Europske komisije, University College London, Sveučilišta u Leedsu, Sveučilišta u Južnoj Karolini, BMW-a te drugih institucija koje oblikuju globalne trendove u području autonomne mobilnosti.


Konferenciju zajednički organiziraju Pravni fakultet u Rijeci (PRAVRI), Hrvatska udruga za poredbeno pravo (HUPP) i RAND Corporation, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (MPUDT). Cilj skupa je okupiti domaće i strane stručnjake koji će raspraviti pravne, regulatorne, prometne, društvene i etičke aspekte uvođenja automatiziranih vozila u prometne sustave.


Prvi dan konferencije posvećen je regulatornim, prometnim i etičkim pitanjima za automatizirana vozila, pri čemu će se sudionici razmatrati europske i međunarodne strategije za njihovo uvođenje u prometni sustav. U nastavku će uslijediti izlaganja o istraživačkim i razvojnim projektima u području automatizirane mobilnosti, kao i pregled iskustava iz različitih regija svijeta u razvoju i testiranju autonomnih tehnologija.




Posebno će biti zanimljivo poslušati dosadašnja iskustva i napredak u realizaciji ambicioznog hrvatskog projekta stavljanja na zagrebačke ceste automatiziranog vozila vlastite proizvodnje, a koji svi dobro poznajemo pod nazivom Verne. Čut ćemo i iskustva Volkswagena u razvoju njihova električnog vozila Moia, čija bi automatizirana verzija razine 4 trebala postati operativna 2027. godine u Hamburgu.


Drugoga dana konferencija će biti usmjerena na odgovornost, osiguranje, upravljanje podacima i povjerenje u sustave umjetne inteligencije u kontekstu moguće uporabe autonomnih vozila u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Američki odvjetnik podijelit će svoja iskustva iz sudnice u sporovima protiv Tesle, dok će hrvatski približiti promjene u zakonodavnom okviru koje nagovještaju pripreme za uvođenje automatiziranih vozila na naše ceste. Znanstvenici će pojasniti i tko je odgovoran za štete uslijed prometnih nesreća u kojima je sudjelovalo automatizirano vozilo.


Programski i organizacijski odbor konferencije vodi prof. dr. sc. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta u Rijeci, koja ističe da je riječ o interdisciplinarnom skupu koji povezuje pravo, tehnologiju i društvo.


– Autonomna vozila nisu više daleka budućnost za europske i hrvatske ceste. Ovom konferencijom želimo se nadovezati na trenutne svjetske rasprave o tome kako ih na odgovoran način dizajnirati i integrirati u postojeće pravne i prometne sustave. Vjerujem da je važno da i u Hrvatskoj povedemo takav razgovor. Kao društvo moramo promišljeno odlučiti kakav ćemo stav zauzeti prema o umjetnoj inteligenciji. Dok otvara vrata dosad nezamislivim mogućnostima napretka, ona istovremeno demonstrira moć duboke promjene, pa i razaranja, obrazaca društvenih odnosa i vrijednosti na kojima smo pravno i kulturno izgrađeni kao zajednica. Upravo tu vidim bitnu ulogu društvenih i humanističkih znanosti koje mogu pomoći da se razvoj umjetne inteligencije usmjeri na dobrobit čovjeka i društva u cjelini, navodi Kunda i zaključuje da samo ako tehnologiju promišljamo u svjetlu ljudskog iskustva, smisla i odgovornosti, možemo osigurati da ona ostane u službi humanosti, a ne njezine negacije. Drugim riječima, da ona služi nama, a ne mi njoj.


Organizatori pozivaju sve koji dijele interes za ovu temu da se uključe u rad konferencije, bilo na Pravnom fakultetu ili online. Sudjelovanje je, u duhu načela otvorene znanosti, u potpunosti nenaplatno, kao izraz uvjerenja da znanje i dijalog trebaju biti dostupni svima.