RIJEKA – Na prvi dan nove godine na Korzu ima šetača, kafići koji rade uglavnom su puni, a glavna-sporedna tema je uvođenje eura koji je jučer u Hrvatskoj i službeno stupio na scenu. No, kako smo čuli po ugostiteljskim objektima, 90 posto ljudi još plaća kunama, jer ih još ima, a uzvraća se većinom u eurima.

Prošli smo malo po bankomatima, oni Erste banke na Jadranskom trgu, koji su do Nove godine radili, sada ne rade, i obratno, ovi što su bili privremeno obustavljeni u drugoj polovini prosinca, proradili su, pa smo prve eure digli na bankomatu kod Robne kuće Ri. Sve funkcionira najnormalnije, podigli smo 10 eura, što je, uz novčanicu od 20 eura, i jedini apoen, koji se trenutno može dobiti. Novčanice od 50 i 100 eura u optjecaj će tek od travnja.

Foto Mateo Levak

Kovanice dominiraju

No, stanje na računu malo zbuni čovjeka, jer ako ste na računu imali neki iznos s četiri znamenke, dakle tisuću kuna, sada će to možda biti tri znamenke. Isti osjećaj vjerojatno će biti i kad stigne prva plaća u eurima. Ali, to je zapravo iluzija, osim ako cijene dodatno ne polete naviše. A plaće – teško da će. Isto tako, ono što se u eurima uzvraća, izgleda kao pravi »sitniš«… Kovanice dominiraju, pa ćemo vjerojatno i mi, kao što su i u Sloveniji ljudi, kada je uveden euro, nabavljali nove, veće novčanike, da to ima gdje stati.

U jednom od kafića na Korzu sjedili su Lucija Grgat, Morena Sirotić, Ani Šešet, Petra Margetić i Antonio Šešet, svi studenti. Euro im baš i nije tema broj jedan, ali prvi put izdani račun u eurima izgleda im, kažu, malo čudno. Platit će kunama jer ih još uvijek imaju, da ih potroše. Na novogodišnju noć su naravno bili vani, i opisuju da se do pola noći i nakon toga plaćalo u kunama, ali da se i nakon pola noći uzvraćalo u kunama.

Foto Mateo Levak

– Valjda kako bude prolazilo vrijeme vraćat će sve više eure, rezoniraju. O euru ne misle »ništa predobro«, žao im je kune, spominju nostalgiju, ali kažu da će se, kao i svi drugi, morati naviknuti. Lucija primjećuje da je s eurom ipak dobra perspektiva »oko putovanja i tih stvari«.

– Živimo blizu granice, pa je dobro imati opciju da se tu živi, a vani radi. To se i prije radilo, a sada će bit i lakše, i mislim da je to plus, ističe studentica Lucija.

Život (kao) na zapadu

Odmah za susjednim stolom sjedi Rade Zinajić. Kaže da je živio na zapadu, euro već dobro poznaje otkako je, kaže, počeo.

– Neće to biti neka posebna promjena. To je jako dobra valuta, poznata u svijetu. Kakva kuna, kakav dinar, kakvo što… Apsolutno sam optimističan. Imam otvoren devizni račun i uvijek mi ionako dolaze euri. Danas sam platio u kunama, još ih imam, dok se ne potroše, kaže Zinajić. Što se računa tiče, misli da država profitira jer »uzima malo«. Na našu primjedbu da ona uvijek uzima, kaže da »uvijek uzima i krade narod, i to nije u redu«. Zajedno gledamo račun, vide se i euri i kune. Nešto drukčije nego je prije bilo.

Foto Mateo Levak

Na terasi još jednog riječkog ugostiteljskog objekta sjede Tin Kanjovski i Vid Fičor. Tin je iz Rijeke, ali trenutno živi u Umagu. Kad smo razgovarali, još nije bio platio račun. Kaže da će u kunama platiti, a nada se da će mu vratiti eure. Još ih nije pribavio.

– Živim u Umagu, često idem u Italiju, pa eurima plaćam i inače. Nije mi to ništa problem. Račun je isti kao i do sada, a čini mi se i cijene. Mislim da će malo poskupjeti, kaže Kanjovski. Što se tiče neke perspektive, ekonomije, zapošljavanja, kaže da misli da će biti isto, da će plaće biti iste, samo u eurima. Također, drži da je ipak dobro da je uveden euro jer će biti lakše. Fičor baš i ne dijeli njegovo mišljenje.

– Sve je poskupjelo i ranije, sad će samo sve još zaokružiti na više. Ja nisam pobornik toga, ja sam za kunu radije, jer to je neka osobnost svake države, nacionalno obilježje… Ali dobro, što je – tu je, moramo to prihvatiti kad je tako i Bože moj. Ali, evo, Slovenija je propala u krizu nakon uvođenja eura, tako da nisam pobornik toga, neće biti ni kod nas bolje. Treba vidjeti kod drugih kako je bilo, nismo ni mi nešto toliko razvijeni da ćemo bolje proći od toga, smatra Fičor.

Kako je prelazak na euro, odnosno korištenje dvjema valutama – i kunama i eurima – uz obavezno vraćanje ostatka novca u eurima, izgledao u očima riječkih ugostitelja provjerili smo s nekolicinom već u prvim satima Nove godine na području centra grada.

Gosti bez primjedbi

Problema s plaćanjem i dvjema valutama, kunom i eurom, u riječkom Pogonu kulture, prema riječima konobara Marija Jelića, čini se, nije bilo.

– Kako je i službeno određeno, nakon ponoći morali smo gostima nakon što plate ostatak vratiti u eurima, a oni su mogli platiti, osim u kunama, i u eurima. Dakle, mi primamo obje valute, i kune i eure, a vraćamo u eurima. Problema uopće nije bilo, ni s naše strane niti su gosti imali primjedbe. Nama je plaćanje olakšano time što blagajna ima kalkulator koji sve konvertira, što nam svakako pomaže. Iako plaćanje traje dulje nego što bi to inače bilo, ljudi su zaista obzirni, jer je i nama sve ovo novo, tako da su spremni počekati koliko treba, ne bi li plaćanje i vraćanje ostatka prošlo posve glatko, kaže Jelić te šaljivo dodaje da u novoj godini svima želi da imaju više eura nego što su imali kuna.

U klubu Azura u kojem su mnogi odlučili ispratiti staru godinu uz ritmove stranih hitova, konobarica Nikolina rekla nam je da problema kojih su se mnogi bojali – nema.

– Mi smo se dobro pripremili, tako da imamo dovoljno eura da bismo mogli vraćati gostima kad plate u kunama ili eurima. Nije bilo nikakvih problema s gostima, niti njihovog negodovanja, no bilo je malo čudno to što cijene u kunama na računu nisu bile zaokružene, pa je pisalo recimo 20,34 kune, što je neuobičajeno. Jedini je problem nakon ponoći bilo plaćanje bankovnim karticama, kaže Nikolina.

Vjerni staroj valuti

Elektronička glazba također je privukla svoje poklonike koji su u tom i takvom ritmu i tonu u popularnom klubu Crkva željeli dočekati Novu godinu, a kakva je ondje bila situacija s plaćanjem i novom valutom, rekla nam je Lucija Babić.

Foto Mateo Levak

– Problema s plaćanjem i vraćanjem ostatka novca nije bilo. Konobarima je sve ovo novo pa su zbunjeni, no i gostima je, tako da imaju razumijevanja, obzirni su i surađuju. Za uvođenje nove valute dobro smo se pripremili, imamo dovoljno eura, a konobari u novčanicima imaju obje valute, ističe Babić.

Vlasnik Teatro Lounge Bara Dean Alpeza koji ima i adventsku kućicu na Trgu Riječke rezolucije govori nam da su ljudi nakon ponoći za plaćanje koristili obje valute.

– O euru se priča već duže, tako da smo se apsolutno pripremili za tranzicijski prijelaz. Ljudi plaćaju i u eurima i u kunama, neki su još vjerni sada već staroj valuti, no mi im vraćamo ostatak novca u eurima. U novogodišnjoj noći nije najjednostavnije odraditi prelazak na novu valutu, no većih problema, osim POS uređaja koji ne rade, nije bilo. Ipak se nije dogodilo ono na što su mnogi upozoravali – da postanemo mjenjačnica, pojašnjava Alpeza.

Karticama smanjeni limiti

Bankomati dakle opet rade selektivno, a svi će proraditi do 15. siječnja, kada će svih 4.000 bankomata, koliko ih ima u Hrvatskoj, izdavati eure. Do tada nema ni naknade za podizanje gotovine s bankomata banaka čiji niste klijent. Mobilne aplikacije banaka većinom nisu radile ni jučer u popodnevnim satima, internetsko plaćanje također, karticama su smanjeni limiti, a sve se već do danas trebalo vratiti u funkciju. Gotovine dakle ima, na računima su i dalje iskazane dvojne cijene, i bit će, sve do kraja ove godine, samo je sada na prvom mjestu eurska, a onda kunska cijena, preračunata naravno po fiksnom konverzijskom tečaju.