Veljko Bezjak otvara polemike oko naziva

Kako ih zvati: Halubajci, Smokvari, Svetomatejci, sve su to stanovnici Viškova

Andrej Petrak

Veljko Bezjak smatra da se korištenjem naziva Halubajci za sve stanovnike Viškova, dio mještana čini manje vrijednim u odnosu na drugi dio, koji pripada Halubju. Zato predlaže više, po njemu, prihvatljivih naziva za sve ljude iz općine Viškovo, kao što su »Viškovljani«. »Svetomatejci« ili »stanovnici općine Viškovo«



VIŠKOVO » Čelniku Građanske udruge Smokvarijska lista Veljku Bezjaku zasmetalo je što se u Novom listu kontinuirano, vezano uz vijesti i teme iz općine Viškovo pojavljuje naziv »Halubajci«, što je po njemu, čisto diskriminiranje jednog dijela mještana ove općine, koji nisu Halubajci.


   – Osobno živim na području općine Viškovo, u Marinićima, kao starosjedilac i nikada nisam bio, niti se osjećao Halubajcem, jer naše područje ne pripada Halubju, ističe Bezjak.


   Na inzistiranje Smokvarijske liste, napominje Bezjak, Općina Viškovo na svojoj je službenoj internetskoj stranici, »ispravila« dio o povijesti općine, pa je navedeno da se područje današnje općine Viškovo sastoji od Smokvarije i Halubja. Naziv Smokvarija odnosi se na područje od Furićeva prema Kvarnerskom zaljevu, koje je okrenuto »od bure«.




   – Nagnuto je moru i suncu, pa i sam naziv dolazi od činjenice da smokve kao tipično mediteranska sorta na području Smokvarije rode obilnije i ranije nego na Halubju. Tradicionalno se stanovnice tog područja nazivaju Smokvarice, a stanovnici Smokvari, koji su bili industrijski radnici i težaci, objašnjava se na internetskoj stranici Općine Viškovo.


   Dodaje se kako je Halubje kraj pastirske tradicije, o čemu svjedoči sam naziv koji potječe od riječi »halupa«, što znači pastirska koliba.


   – U srednjem vijeku cijelo je područje Općine pripadalo Kastavskoj komuni. Razvoj kraja povezan je s izgradnjom ceste koja je od davnine otvarala put prema Italiji, Austriji i ostalim europskim državama. Upravo ta prometnica ubraja se među najstarije prometnice u Kastavštini, spominje se još u 16. stoljeću, kada je to bio jedini put između Rijeke, Trsta, Ljubljane pa sve do Graca i Beča, nastavlja se povijesna priča o Viškovu na općinskim internetskim stranicama.


   Veljko Bezjak smatra da se korištenjem naziva Halubajci za sve stanovnike Viškova, dio mještana čini manje vrijednim u odnosu na drugi dio, koji pripada Halubju. Zato predlaže više, po njemu, prihvatljivih naziva za sve ljude iz općine Viškovo, kao što su »Viškovljani«. »Svetomatejci« ili »stanovnici općine Viškovo«.


   Općina Viškovo osnovana je 15. travnja 1993. godine, kao jedna od jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji, koje su iz bivše Općine Rijeka osnovane dvije godine nakon proglašenja samostalne Republike Hrvatske. Prilikom osnivanja područje Općine brojalo je 6.918 stanovnika, da bi nakon popisa stanovništva 2011. godine, taj broj porastao na 14.445 stanovnike. To čini općinu Viškovo, nakon Rijeke, drugom najnaseljenijom jedinicom lokalne samouprave u Županiji. Naselje Marinići, u kojem žive Smokvarice i Smokvari, četvrto je po površini, s najvećim brojem stanovnika, a slijede: Viškovo, Marčelji, Saršoni, Mladenići, Sroki i Kosi.