Kakav razvoj riječke obale želimo? Kako bi trebao izgledati prostorni, ali i društveni razvoj riječke obale? Kako bi u zamišljanju, pa onda i ostvarenju obalne vizije mogli sudjelovati Riječanke i Riječani? Na ta i brojna druga pitanja odgovore su, iz svoje perspektive prostornog planiranja grada, dali članovi Urbanog separea na konferenciji posvećenoj urbanističkoj strategiji za riječku obalu, održanoj u prostorima ex Ivexa u Rijeci. Uređenje zona smirenog prometa, posebno na Pećinama, uređenje, održavanje i društvena aktivacija obale, uz veću dostupnost građanima, uređenje i aktivacija gatova, rješavanje problema s parkiranjem – samo su neke od ideja nastale kao rezultat serije radionica održanih s građanima tijekom proljeća i ljeta, vezano uz obalni pojas.

Pješačke barijere

Petra Corva iz Urbanog separea rekla je kako su se tri grupe, s ukupno četrdesetak sudionika, bavile različitim pojasima – Kantrida – Preluk, Centar – Mlaka i Pećine – Sušak. Sve je rađeno u suradnji s DeltaLabom, Društvom arhitekata Rijeka i s kolektivom Društvo i prostor. Građansku urbanističku strategiju za življu, dostupniju, uređeniju i zeleniju obalu, podijeljenu u tri navedene zone, predstavili su Marin Nižić, Lucia Majica, Ana Orlić, Tea Truta i Vili Rakita.

– Naš grad se nosi s različitim, nekad suprotnim idejama budućnosti. Iako je termin »participacija« u prostornom planiranju sve prisutniji, ona je u realnosti samo formalnost koja se događa kada je plan već izrađen. Rijeku, odnosno njezinu obalu čini 55 posto lučki prostor, a 45 posto urbani, gradski prostor, onaj koji je dostupan građanima. Sličan omjer je i u Trstu, dok je u Kopru skoro 80 posto obale namijenjeno lučkoj djelatnosti. Krećemo s Prelukom, koji i danas traži svoje mjesto s velikom i dubokom poviješću, zatim imamo, uz šumu na Drenovi, najveći zeleni pojas u administrativnim granicama Grada Rijeke, koji se počinje »nagrizati« s nekim novim projektima kao što je Hilton. Slijedi Kantrida i područje stadiona, područje s najviše mišljenja, prijedloga, kritika i jako puno polemika, zatim prostor »3. maja«, nova Zagrebačka obala i njezin potencijal, Delta, Brajdica i urbana zona Sušaka, rekao je Marin Nižić.

Najviše sudionika radionica za područje zone Pećine – Sušak glasalo je za uređenje Ulice Janka Polića Kamova kao zone smirenog prometa te kreiranje pješačke veze Pećine – Sušačka Draga, dio njih bio je za sanaciju postojećih pješačkih barijera, organizaciju raznih događanja na plažama kroz cijelu godinu, bolje održavanje, ozelenjivanje i opremanje plaža, prenamjenu hotela Park iz trenutno isključivo turističke namjene, kao i ispitivanje mogućnosti za postupno oživljavanje zone MO-a Centar-Sušak i prenamjenu skladišne zone Brajdica.

Rekreacijska mreža

Za područje zone Centar – Mlaka naglasak je bio na aktivaciji Ulice Milutina Barača, uz formiranje privremenih trgova, iscrtavanje rekreativnih staza, veću frekventnost autobusa, također i uređenje Društvenog centra Mlaka, kao i cjelovito uređenje zone Riječke rive, ali i osiguran javni pristup De Franceschijevom gatu i Porto Barošu. Istaknuti su i problemi poput »nejasne ideje gradskog trga Žabica i izgleda okoliša autobusnog kolodvora«.

Nadalje, za područje Kantrida – Preluk uočeno je kako su stambena naselja orijentirana moru s nedostupnom obalom, zelena i rekreacijska mreža puna je neiskorištenog potencijala, a prilikom analize društvenih sadržaja i dostupnosti obale i plaža, uočena je fragmentiranost. Razvojem društvenih i rekreacijskih sadržaja aktivnih tijekom cijele godine podigla bi se kvaliteta društvenog života naselja, a grad bi počeo »živjeti na moru«, jedan je od zaključaka za područje Kantrida – Preluk. Očekivano, sudionici radionice koji su obilazili područje Kantride i Preluka dotakli su se i potrebe otvaranja i zaštite kompleksa Dječje bolnice Kantrida, za što je glasovao najveći broj građana, nove zone stadiona Kantrida, zaštitu Portića, opremanje i uređenje Preluka te zaštitu šume Turanj.