Bura i jugo, nevere i neverini, magla i klimatske promjene, a iznad svega i uvijek more, obilježili su program »Kad more priča, a znanost objašnjava« kojeg je Centar kulture Kostrena organizirao povodom Svjetskog dana pripovijedanja i Svjetskog dana meteorologije. O temama koje zanimaju svakog laika razgovarali su oni kojima je predviđanje i analiza vremenskih prilika primarna struka i oni kojima je poznavanje meteorologije nezaobilazno za dobro i sigurno obavljanje njihove profesije – meteorolozi i pomorski kapetani. Umirovljeni kostrenski kapetani Branimir Šoić, Tomislav Tijan i Lav Linić i meteorolozi Pomorskog meteorološkog centra u Rijeci Danijela Vlašić i Igor Horvat, uz moderiranje stručne suradnice Centra kulture Kostrena Ane Sanković, približili su publici meteorologiju kao znanost i meteorologiju u praksi profesije čija je zapovjedna odgovornost za ljude i terete koje prevozi uvelike isprepletena s dobrim poznavanjem i instinktom za vremenske prilike. A kostrenski kapetani dobro su upoznati s vremenskim prilikama na Jadranskom moru, ali ostalim svjetskim morima i oceanima.

Pol bura, pol jugo

– Vrlo često čim bismo prošli kroz Otrantska vrata u Jadran, do polovice Jadrana suočavali smo se s jugom, a od druge polovice Jadrana prema gore, prema nama, uvijek smo znali da nas čeka pakao s burom. Svojevremeno sam svakih deset dana brodom bio u Veneciji i navigali bismo uz talijansku obalu što je nerijetko zbog bure nemoguće pa smo morali ploviti u blizini otoka. I onda od Velih vrata, prema dolje, uz obalu Istre, redovito bi nas malo opralo, a s obzirom da znamo kakva je bura u Tršćanskom zaljevu često bismo se i usidrili u Puli dok bura ne stane. Tada su nam se zimi takve situacije događale svaka dva do tri tjedna, kazao je kapetan Tomislav Tijan.

Iako snažna i često razorna, bura je ponekad predvidljiva i ima svoj dnevni hod. To su, kako se prisjetio kapetan Branimir Šoić nekada dobro znali lučki piloti.

– Tako u jednom momentu bura pred zoru stane, pola sata do sat, i to je vrijeme kad se treba vezati jer po jakoj buri u tome vam ne mogu pomoći ni tri remorkera, rekao je.

Kao kapetan Lav Linić nije često bio brodom u Jadranu, ali se dobro sjeća epizoda s burom iz razdoblja svoje kadeture na Splošnoj plovidbi.

– Kada smo krcali sirovu goveđu kožu u štivu, vezali bismo se uz nekadašnju Ljubljansku obalu, a zbog bure stajali bismo ponekad i po 15 dana. Uvijek smo tada sidro oborili u more i onda su privezivači morali natezati sidro za bitvu tako da nas i ona drži, jedan je od detalja kojeg ovaj kostrenski kapetan povezuje s burom.

Zašto jednu polovicu Jadrana obilježava jugo dok istovremeno na drugoj puše bura, objasnio je Igor Horvat.

– Za razliku od juga, za buru je potrebna interakcija dvaju sustava – niskog tlaka zraka i visokog tlaka zraka. Ciklona se obično u tim situacijama premješta iz smjera središnjeg Mediterana, sa zapada prema istoku, a sa sjevera i sjeverozapada jača utjecaj anticiklone i visokog tlaka zraka. Jadran koji je vrlo specifičan kao jedno usko more položeno iz pozicije sjeverozapada prema jugoistoku okruženo planinskim lancima od Dinarida do Alpi koje čine obruč planina, kad se nad njim uspostavi ta razlika u tlaku, dolazi do bure. Kad se ciklona premješta južnije preko Mediterana, ona uzrokuje jugo, a na našem sjevernom dijelu Jadrana nastaje bura i to je najčešći tip bure. Cijeli Jadran ima povijest bure, no naše je područje vrlo specifično, rekao je.

Nevere i neverini

Današnjom se tehnologijom mogu predvidjeti naleti bure i dobro prognozirati dane kad će puhati. Međutim, meteorolozima je vrlo teško odrediti hoće li ta bura uzrokovati jake udare na Krčkom mostu ili u Kostreni, ili će se pak sve to dešavati negdje južnije. Takvu preciznost je još uvijek je iznimno teško postići u prognozama.

– Bura je situacijski vjetar gdje moraju biti prisutna dva sustava, područje visokog i niskog tlaka zraka te pritjecanje hladnijeg zraka što se najčešće događa zimi. Hladni zrak se prelijeva preko naših planina i zato bura ima takvu snagu. No, bura je i fenski vjetar i u ljetnim situacijama ponekad drži te tople noći još toplijima, radeći nagla zatopljenja, dodala je Danijela Vlašić.

Sustavi se danas izmjenjuju sporije pa su juga, primjerice, danas dugotrajnija. Kako objašnjava meteorolog Horvat, često se primjećuju u kojima danas dolazi ciklona za ciklonom ili se pak jedna premješta danima te je u posljednje vrijeme takva vremenska situacija kod nas specifična za razdoblje od listopada do prosinca.

– To se često poklapa s plimom, puno je vlage u zraku i nizak je tlak te onda imamo situacije obalnog plavljenja, razbijanja riva i sličnih događaja, kaže.

Kad je riječ o jugu na moru, kapetan Šoić kaže kako u plovidbi velikim brodovima na Jadranu bura i jugo ne predstavljaju velik problem, ali vez može biti problematičan i ponekad se privezivanje broda odgađalo danima.

A što je s neverama i neverinima? Prema riječima meteorologinje Vlašić oni su izrazito vezani za neko određeno mjesto i teško je predvidjeti kretanje oblaka koji ih uzrokuju.

– To su brzi procesi i njih je jako teško prognozirati. Naši fizikalni modeli su slijepi ili slabovidni za takve procese i jako ih je teško prognozirati jer su brzi i mali. Najbolje ih je pratiti na radarskim snimkama jer je Jadran napokon dobro pokriven radarima. Nevere i neverini nekad su se događale tijekom dana, rjeđe po noći. No, sad je zbog jako zagrijane atmosfere vjerojatnost za nevere i neverine prisutna tijekom cijelog dana. Tu su i super ćelije koje je jako teško predvidjeti, upozorila je.

Magla ili tiha smrt

Prema riječima kapetana Linića, nevere na moru za pomorce su uvijek problem i izazov, bilo da se s njima suočavaju na Jadranu ili pak na oceanu.

– I mene je kao kapetana kod tajfuna bilo strah. I ja sam čovjek od krvi i mesa, no u takvim situacijama ne smiješ to pokazati jer kapetan ima odgovornost. No, kao kapetan stalno se i preispituješ: jesam li to napravio dobro, je li mi ovaj manevar bio uspješan ili pak nije. Ipak, s obzirom na naše obrazovanje i iskustvo, moram reći da je uvijek sve prošlo u redu u takvim situacijama. Kapetan kao zapovjednik broda uvijek smiruje situaciju, govori da će sve biti u redu svojoj posadi. Često je tako i sve na kraju bude u redu, no, nažalost, nije i uvijek, upozorio je.

No, postoje i vremenske prilike koje su za pomorce još izazovnije od razorne snage vjetrova i ogromnih valova, a to je kad sve utihne i izgubi obrise. Magla ili tiha smrt kako je nazivaju, jedna je od najzahtjevnijih vremenskih okolnosti kod plovidbe.

– Ako si na zatvorenom moru, to je još okej, ali kad prolaziš kroz La Manche ili Sjeverno more, ako ne paziš samo pet minuta, svašta se može dogoditi, napominje kapetan Tijan.

Suvremene tehnologije, u prvom redu radari, danas kod magle i ostalih vremenskih neprilika ipak daju određenu sigurnost u navigaciji. Problemi u plovidbi danas su druge prirode.

– Nekad je u takvim situacijama problem bio kad si partil iz porta. Navigacija je bila problem jer su pomorci bili oslonjeni na Mjesec i zvjezde… Danas je tu radar i na ekranu se vidi svaki brod koji je oko tebe. Danas je problem dolazak u porat jer vas čekaju raznorazne kontrole o svačemu i ničemu. Danas navigacija nije problem, danas je problem administracija, zaključio je kapetan Linić.

Ništa više nije isto

Porast temperature je samo jedan od simptoma klimatskih promjena kroz koje prolazimo, a zbog sve veće količine energije u atmosferi, nevere su sve intenzivnije i intenzivnije.

– Kad sam počela raditi u Pomorskom meteorološkom centru u Rijeci, s nestrpljenjem sam čekala Azorsku anticiklonu i pitala sam kolegu Ivana Novaka kad će doći. Rekao mi je da su se strujanja u posljednje vrijeme jako promijenila te ću morati sama napraviti nova iskustva. Jednom kad se napokon pojavila ljeti, moram priznati da sam bila jako sretna, no sad smo puno češće pod utjecajem toplog zraka sa sjevera Afrike koji traje danima i tjednima. Pritom nije samo prisutan ljeti već se javlja i u zimskim mjesecima pa smo 2021. godine imali temperaturu zraka koja je porasla do 28 stupnjeva u veljači u unutrašnjosti Istre. Nekad smo imali dva toplinska vala u deset godina, danas su oni puno učestaliji. Promjene su zaista velike i tu su, zaključila je meteorologinja Vlašić.