Monografija “Riječka kompanija 1750. – 1826.” posvećena riječkoj gospodarskoj povijesti, odnosno Tršćansko-riječkom trgovačkom društvu najpoznatijem po osnivanju Rafinerije šećera koja je označila početak proces industrijalizacije večeras je predstavljena u Palači šećerane Muzeja grada Rijeke.

Na predstavljanju zbornika “Riječka kompanija 1750. – 1826.” sudjelovali su ravnatelj Muzeja grada Rijeke, urednik knjige i autor nekoliko poglavlja mr. sc. Ervin Dubrović, Irvin Lukežić s Odsjeka za kroatistiku riječkog Filozofskog fakulteta, voditelj odnosa s javnošću Muzeja i autor poglavlja mr. sc. Velid Đekić te povjesničar Ivan Jeličić koji su govorili o važnosti istraživanja i radova u knjizi za cjelokupnu sliku riječke povijesti u kontekstu industrijalizacije.

Žarište razvoja

Knjiga, istaknuo je Ivan Jeličić, ukazuje na početke industrijalizacije u Rijeci, odnosno industrijske baštine u okviru gospodarskog rasta grada Rijeke, pa je stoga Kompanija žarište razvoja ne samo Rijeke, već i mnogo šire.

Ervin Dubrović u svojem se izlaganju osvrnuo na samu knjigu u kontekstu tema, odnosno poglavlja koja je napisao, “Srednja Europa i prva globalizacija”, “Rijeka i trgovačke kompanije” te “Kraj Riječke kompanije i vizije riječkih trgovaca”, Irvin Lukežić na poglavlje “Urbano Arnoldt, prvi riječki menadžer” i “Trgovci i bankari iz Antwerpena, Bruxellesa, Amsterdama i Beča”, čiji je autor, a Velid Đekić također je sumirao svoje poglavlje “Prvi Kompanijin pogon na Ponsalu”.

Monografija “Riječka kompanija 1750. – 1826.” posvećena je kompaniji koja je nekoliko puta tijekom dugogodišnjeg djelovanja mijenjala svoj naziv, a najpoznatija je bila pod imenom Tršćansko-riječko povlašteno trgovačko društvo, osnivač Rafinerije šećera koja je uključivala velike industrijske pogone koji su, djelujući na tri lokacije, označili početke industrijalizacije.

Sama knjiga, dakle, donosi uvid u vrijeme začetaka globalizacijskih procesa u srednjoj Europi, kao i odnosa Rijeke i trgovačkih kompanija u osamnaestome stoljeću koji ocrtavaju osnivanje i početke Riječke kompanije; tko su njezini dioničari, njihovi vlasnički odnosi, ulogu nizozemskih trgovačkih i bankarskih obitelji u Kompanijinu radu te ulogu pojedinih direktora.

Poslovne povlastice

Također, dio je onih tema koja se odnose na Kompanijine pogone i zgrade u Rijeci, njezine poslovne povlastice, završnim danima Riječke kompanije te mjestu Kompanije u austrijskoj historiografiji. Knjiga ima dvije stotine stranica, a uz petnaest poglavlja uključuje i arhivsku građu i slikovne priloge.

Monografija je zbornik radova urednika Ervina Dubrovića te broji oko petnaest poglavlja u kojima su zastupljeni domaći i strani autori, poznavatelji riječke povijesti, Dubrović koji je i urednik, zatim Viktor Hofmann, Helma Houtman-De Smedt, Nenad Labus, Leo Michielsen, Irvin Lukežić, Velid Đekić, Petar Puhmajer i Libuše Jirsak.

Osim Ervin Dubrovića, Velida Đekića i Irvina Lukežića koji su autori jednog ili nekoliko poglavlja, zbornik sadrži i rad Viktora Hofmanna koji je autor poglavlja “Osnivanje i počeci Riječke kompanije”, Helme Houtman-De Smedt koja je autorica poglavlja “Charles Proli i Kompanija”, Nenada Labusa s poglavljima “Dioničari i vlasnički odnosi, 1761.” i “Uredba o novom vodstvu Kompanije”, Lea Michielsena koji je autor poglavlja “Djelatnosti Kompanije 1775. – 1804.”, Petar Puhmajer “Kompanijini pogoni i zgrade u Rijeci” i Libuše Jirsak “Riječka kompanija i austrijska historiografija”.