Snimio SERGEJ DRECHSLER
Među osnovcima više odlikaša od Kostrene, koja je daleko iznad prosjeka Primorsko-goranske županije (59,54%), ima samo Stupnik u Zagrebačkoj županiji (72,97 posto)a, dok je prosjek u državi 57,65 posto
povezane vijesti
RIJEKA – Kostrenski osnovci među najboljima su u državi, jer prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja po broju učenika koji su prošlu školsku godinu završili s odličnim uspjehom OŠ Kostrena druga je u Hrvatskoj. U toj školi sjedi čak 71,4 posto odlikaša, a od kostrenskih osnovaca bolji su samo učenici u Stupniku gdje je prošlu školsku godinu 72,97 učenika završilo s odličnim uspjehom. Riječ je o podacima resornog ministarstva u kojima su pobrojeni odlikaši u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od sto učenika, a gledano pak regionalno broj odlikaša u Kostreni daleko je iznad primorsko-goranskog prosjeka.
Petina superodlikaša
Primorsko-goranska županija po broju odlikaša u osnovnim školama svrstala se na drugo mjesto u Hrvatskoj. Prvo mjesto sa 70,09 posto odlikaša u klupama zauzimaju škole Grada Zagreba, dok primorsko-goranske škole imaju 59,54 posto učenika s odličnim uspjehom. Postotak osnovaca s općim uspjehom odličan u Hrvatskoj je 57,65, a taj postotak u razrednoj nastavi, za učenike od 1. do 4. razreda, iznosi vrtoglavih 75,97 posto. Međutim, OŠ Kostrena visoki postotak odlikaša ima u svim uzrastima. Od prošlogodišnjih 367 učenika te škole njih 84 na kraju školske godine imalo je prosjek 5,0, što znači da Kostrena ima i 23 posto superodlikaša. Istovremeno s odličnim uspjehom školsku je godinu završilo čak 260 učenika, vrlo dobrih je 101, a s dobrim uspjehom nastavnu je godinu privelo kraju svega četvero učenika. U toj masi uspješnih učenika tek je jedan učenik školsku godinu završio negativno ocijenjen, a učenika s dovoljnim uspjehom nema. Ukupni prosjek te škole je 4,7 i u svim uzrastima ukupni je prosjek iznad 4,5, osim kod osmaša koji su imali prosjek 4,49 posto.
NAJVIŠE ODLIKAŠA U PGŽ-u
Kostrena 71,4% |
Međutim, nisu samo kostrenski učenici u Primorsko-goranskoj županiji po uspješnosti iznadprosječni, jer iznad županijskog prosjeka od 60 posto odlikaša u osnovnoškolskim klupama su i učenici Ravne Gore, Kraljevice, Čabra, Klane i Matulja. Čak šest primorsko-goranskih osnovnih škola ušlo je na listu 20 hrvatskih škola s najvećim brojem odlikaša u klupama. Tako u Ravnoj Gori sjedi 65,60 posto odlikaša, odnosno od 125 učenika njih 82 prošlu je školsku godinu završilo s odličnim uspjehom. U Kraljevici je taj postotak neznatno niži, jer školsku je godinu s odličnim uspjehom završilo 65,28 posto učenika, od njih 265, odlikaša je 173. Odmah iza Kraljevice svrstao se Čabar sa 65,16 posto odlikaša, od 244 učenika odličan uspjeh ima njih 159. U Klani je od 132 učenika školsku godinu s odličnim uspjehom završilo njih 83, odnosno 62,88 posto, a u Matuljima od 768 učenika njih 473 ima odlični uspjeh, što je 61,59 posto učenika.
Vinko Filipović / Foto Emica Elvedji/PIXSELL
Nesrazmjerni rezultati
Na toj listi riječke su osnovne škole sa svojih 45,26 posto odlikaša daleko ispod susjednih najuspješnijih škola. Iznimna uspješnost učenika u pojedinim školama nikako nije u skladu s rezultatima nacionalnih ispita, jer oni su daleko od odličnih, a koliko je realno da u jednoj školi sjedi 70 i više posto odlikaša, pitali smo ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinka Filipovića.
Delnice imaju najviše ponavljača u PGŽ-u
U osnovnim školama mali je postotak ponavljača, svega 0,38 posto svih hrvatskih osnovaca, odnosno od 306.295 osnovaca njih 1.169 ocijenjeno je nedovoljnim. Međutim i tu ima odstupanja od prosjeka pa tako Međimurska županija ima najviše ponavljača, 2 posto. U Primorsko-goranskoj županiji od 19.056 osnovaca njih 66 mora ponavljati razred, što je 0,35 posto, a najviše je ponavljača u Delnicama. U delničkoj osnovnoj školi 3,45 posto učenika na kraju prošle školske godine bilo je negativno ocijenjeno, odnosno od 348 učenika njih 12. Time se ta škola svrstala na petnaesto mjesto u Hrvatskoj po broju ponavljača. |
– Moguće je, ali nerealno. Postoji nešto što se zove očekivana distribucija, odnosno Gausova krivulja, a ovdje se ne radi o tome, već o uzlaznoj krivulji. Takav uspjeh učenika bio bi realan eventualno u nekoj specifičnoj srednjoj školi gdje se selekcija učenika radi na temelju uspješnosti, a kada su u pitanju osnovne škole, takve selekcije nema. U osnovnim školama radi se isključivo o biološkoj disperziji, odnosno o biološkom uzrastu učenika koji žive na tom području, ističe Filipović.
Ujedno podsjeća da podaci o uspješnosti učenika na nacionalnim ispitima nisu javni, ali ih je svaka škola dobila i može napraviti usporedbu uspješnosti učenika s nacionalnim rezultatima.
– Dogovoreno je da se rezultati neće komunicirati javno, ali svaka škola može kritički i analitički pristupiti rezultatima koje je dobila. Iako je jasno da podatak o 70 posto odlikaša u nekoj školi definitivno ne odgovara uspjehu na nacionalnim ispitima, ipak podaci o uspješnosti učenika u školi i na nacionalnim ispitima nisu doslovno usporedivi, jer na nacionalnim se ispitima vrednuju stečena znanja u posljednje četiri godina školovanja i treba u obzir uzeti odmak vremena i zaborava, dok se vrednovanje u školi radi u kontinuitetu nakon obrađenog gradiva, zaključuje Filipović.
