RIJEKA –  Primorsko-goranski savez izašao je sa svojim prijedlogom izmjena izbornih jedinica u Hrvatskoj, koji će uputiti Saboru i političkim strankama na razmatranje. PGS predlaže da se granice izbornih jedinica poklope s granicama županija, dakle da postoji 20 jedinica plus Grad Zagreb, s time da bi broj zastupnika koji bi se birao u svakoj jedinici bio proporcionalan s brojem stanovnika svake županije.

Na taj način Krapinska županija bi, primjerice, dobila četiri zastupnika, Istra pet, Primorsko-goranska županija osam, a Zagreb 20 zastupnika, ukupno 120, čemu bi se dodali zastupnici dijaspore i manjina, sukladno Ustavu. Kad se sve zbroji, Sabor bi imao maksimalno 130 zastupnika, a ne kao sad 153, tako da bi cijeli sustav bio i jeftiniji.

Predsjednik PGS-a Darijo Vasilić ističe da je PGS osmislio svoj prijedlog nakon stava Ustavnog suda prema kojem su sadašnje izborne jedinice u suprotnosti s načelima iz Ustava.

– Uostalom, mi u PGS-u ionako smatramo da je sadašnje rješenje bilo i nepravedno i neefikasno, a i skupo – kaže Vasilić. PGS je za individualizaciju odgovornosti u politici, i stoga su i dosad predlagali dva rješenja: uvođenje Doma regija u parlament, jer danas praktički pedeset posto zastupnika dolazi iz Zagreba, te također sustav izbora putem otvorenih lista, što bi značilo da birači imaju pravo glasati ne samo za političke stranke nego i pojedine kandidate na listama. Ne mogu zastupnici, kao sada, biti birani praktički diskrecijskom odlukom predsjednika stranaka, oni moraju dobiti mogućnost na izravniji način birati svoje predstavnike, kaže Vasilić.

– Naš model bio bi pravedniji od postojećeg – zaključio je predsjednik PGS-a, koji ističe da su se svoj prijedlog najprije odlučili testirati u javnosti, ali i da svakako očekuju i izjašnjavanje kolega iz političkih stranaka.

– Županije su nakon 17 godina dobro zaživjele, u njima se odvija sveukupni razvoj Hrvatske, i mislimo da bi se njihove granice napokon trebale početi uvažavati, tim više što su odstupanja broja birača u današnjim izbornim jedinicama daleko iznad pet posto, koliko dopušta zakon. Ponegdje je razlika i 20 posto, primjerice između 4. i 9. jedinice, gdje je razlika sto tisuća glasova. To znači da u Hrvatskoj glas birača ne vrijedi svugdje jednako, i to svakako treba mijenjati – kazao je Vasilić.