RIJEKA – Kriza u Autotroleju poprima sve ozbiljnije razmjere – komunalnom društvu koje pruža uslugu javnog gradskog prijevoza u Gradu Rijeci i još dvanaest jedinica lokalne samouprave, ove godine prijeti gubitak od preko dvadeset milijuna kuna, gubitak više od stotinu radnih mjesta, ali i dugoročna nesolventnost, blokada računa i moguće otvaranje stečajnog postupka.

Situaciju dodatno pogoršava nemogućnost naplate subvencija od jedinica lokalne samouprave, korisnika usluge Autotroleja, koje iznose oko pedeset milijuna kuna godišnje, no u prva četiri mjeseca, od 17,5 milijuna kuna predviđenih subvencija naplaćeno je svega pet milijuna, što ovo komunalno društvo, iako se na papiru prikazuju prihodi od subvencija, gura još korak bliže situaciji u kojoj neće moći izvršavati svoje obaveze prema dobavljačima i zaposlenicima, a time i bliže dugoročnoj nesolventnosti i mogućnosti pokretanja stečajnog postupka.

Da stvar bude gora, Autotrolej, iako mu je rad bio zabranjen, a i dalje je ograničen zbog mjera zaštite od koronavirusa, nije dobio potporu države za očuvanje radnih mjesta, niti druge vidove pomoći, osim odgode plaćanja doprinosa. Poslovnim rezultatima ne pomaže ni činjenica da putnici i dalje zaziru od korištenja javnog prijevoza pa se u autobusima prosječno vozi petnaestak ili manje putnika, pa su se s povećanjem voznog reda u svibnju, rasli i gubici jer je prevezena kilometraža znatno veća, a broj putnika tek je neznatno porastao.

Svibanjski izvještaj

Sve navedeno stoji u izvještaju direktora Autotroleja Alberta Kontuša suvlasnicima i korisnicima usluge Autotroleja, podnesenog u svibnju, zajedno sa zahtjevom da svi suvlasnici i korisnici poduzmu potrebne mjere za očuvanje sustava javnog prijevoza i radnih mjesta u Autotroleju, među kojima je i korištenje usluge faktoringa.

Alberto Kontuš / Foto Marko Gracin

Prema prijedlogu, Grad Rijeka i ostali suvlasnici i korisnici usluge, svoje bi sadašnje i buduće obaveze, odnosno subvencije za ovu godinu i pokriće gubitka od dvadeset milijuna kuna, prema Autotroleju, trebali isplatiti preko neke od tvrtki koje pružaju usluge faktoringa kojoj bi onda, uz kamatu, otplaćivali taj iznos kroz idućih nekoliko godina.

Koliko je situacija dramatična, govori i zahtjev suvlasnicima i korisnicima da se hitno odobri prenamjena namjenskih sredstava za razvoj, u iznosu od 3,6 milijuna kuna, za potrebe održavanja tekuće likvidnosti. U suprotnom, Autotrolej neće imati dovoljno sredstava za isplatu plaća nakon svibnja, a prijeti i mogućnost blokate računa te u najcrnjem scenariju, dugoročne insolventnosti i u konačnici, otvaranja stečajnog postupka.

“Navedeni gubitak i obveze odvele bi društvo najprije u situaciju nelikvidnosti a po isteku odgoda plaćanja davanja iz plaće i kredita u dugoročnu nesolventnost. Zbog nemogućnosti plaćanja obveza u propisanim rokovima društvo se može naći u formalno-pravnim uvjetima za otvaranje stečajnog postupka. Nova zaduženja u komercijalnim bankama nisu moguća obzirom na stanje zaduženosti društva. Jedini način kojim se može osigurati likvidnost u kratkom roku od par mjeseci je faktoring potraživanja za subvenciju. Trenutni dospjeli dug JLS-a za akontacije subvencije je preko 15 milijuna kuna, dug za 2018. godinu je cca 10 mil.kn, dug za pokriće gubitka za 2019.g je cca 7,5 mil.kn. Neophodno je definirati rokove plaćanja navedenih potraživanja kako bi se mogli sklopiti ugovori o cesiji radi faktoringa. To je skupo ali jedino realno rješenje”, stoji u Kontuševom izvještaju koji je u posjedu naše redakcije, uz napomenu kako opseg smanjenja troškova i eventualnog smanjenja broja zaposlenih ovisi direktno o odlukama velikih korisnika, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Ima li likvidnosti?

“Veliki korisnici, jedinice lokalne samouprave vlasnici i nevlasnici moraju definirati imaju li sredstva za povećanje subvencije u iznosu gubitka od cca 20.500.000 kuna te, još važnije imaju li likvidnosti da redovito plaćaju subvenciju. Alternativa povećanju subvencije je smanjenje opsega usluge te uslijed toga redimenzioniranje društva i svih popratnih aktivnosti sa dodatnim smanjenjem broja zaposlenih a sve radi očuvanja opstojnosti društva”, stoji nadalje u izvještaju direktora Autotroleja.

U izvještaju je naveden i čitav niz mjera koje je uprava Autotroleja do sad poduzela kako bi se smanjili troškovi poslovanja, od smanjenja plaća radnicima, do smanjenja vrijednosti ugovora s dobavljačima, kao i gradskim tvrtkama poput Rijeka Plusa, uz napomenu kako sve uštede neće biti ni približno dovoljne za pokriće gubitaka.

“U travnju gubitak iznosi 2.217.000 kn, sa odvoženih 75.000 kilometara i nema isteklih ugovora o radu, u svibnju gubitak iznosi 3.253.000kn, opseg usluge je 440.000km, isteklo je 15 ugovora o radu, u lipnju gubitak iznosi 1.949.000kn te je 30 radnika manje zbog isteka ugovora. Ako bi se do kraja godine radilo kao u lipnju ostvario bi se godišnji gubitak od 20.500.000 kuna dok bi dospjele obveze prema bankama i dobavljačima sa sadašnjih 17.785.000 porasle na 50.888.000 kuna”, stoji u Kontuševom izvještaju.

Obersnel priznaje problem

Najveći korisnik usluga Autotroleja, kao i obveznik po pitanju subvencija i pokrića gubitaka, je Grad Rijeka, čijeg smo gradonačelnika Vojka Obersnela pitali o načinu rješavanja teške krize u Autotroleju. Obersnel priznaje kako se zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa, Autotrolej nalazi u ozbiljim poslovnim i financijskim problemima, te mu nedostaje oko četiri milijuna kuna mjesečno za nomalno poslovanje.

– Kao što je već rečeno, nakon obustave javnog prijevoza krajem ožujka, u svibnju je opseg usluge normaliziran, a do daljnjega će se raditi na bazi nedjeljnog voznog reda s pojačanjima za odlazak na posao i u školu, što je za preko 30 posto manje od uobičajenog voznog reda. Još uvijek se bilježi veliki pad broja putnika i prihoda od prodaje karata od preko 80 posto, a predviđanja su da će takva situacija uz eventualni blagi porast potrajati duže vremena. Radi se o nedostatku sredstava od četiri milijuna kuna mjesečno. Sukladno postojećem ugovoru o pružanju usluge javnog prijevoza sklopljenog između Autotroleja i 13 jedinica lokalne samouprave za koje Autotrolej obavlja uslugu javnog prijevoza, subvencijom se pokriva razlika između ostvarenih troškova i prihoda od prodaje karata, iz čega proizlazi da nedostatak sredstava moraju nadomjestiti jedinice lokalne samouprave povećanjem subvencije. Činjenica je da su i proračuni jedinica lokalne samouprave pogođeni korona krizom tako da je i plaćanje postojeće subvencije otežano, a potrebno povećanje subvencije u ovom trenutku je teško ostvarivo, kaže Obersnel.

Vojko Obersnel, snimio Damir Škomrlj

U tijeku je provedba mjera štednje, ističe, međutim, ušteda od 4 milijuna kuna mjesečno je neostvariva bez većih rezova u strukturi društva.

Faktoring kao rješenje?

– Kako bi se očuvala radna mjesta i opstojnost društva u funkciji obavljanja usluge javnog prijevoza odlučeno je da se koristi faktoring kao instrument kojim će se društvu osigurati likvidnost do kraja ove godine. Dobit će se vremena za provedbu potrebnih racionalizacija i reorganizacija, za pronalazak drugih izvora financiranja, a od jeseni očekujemo i postepeni porast broja putnika i prihoda od prodaje karata što će svakako olakšati situaciju. Putem faktoringa bi Autotrolej unovčio postojeća potraživanja za subvencije koje jedinice lokalne samouprave trenutno ne mogu platiti zbog smanjenih prihoda proračuna. Na taj način bi društvo dobilo potrebna likvidna sredstva sada, a jedinice lokalne samouprave bi platile svoj dug financijskim institucijama u budućim razdobljima, kada možemo očekivati bolju financijsku situaciju za svih. To se prije svega odnosi na subvencije za tekuću godinu budući da ih jedinice lokalne samouprave, zbog smanjenih prihoda u proračunima, ne mogu redovito plaćati.Moram naglasiti i da ćemo kao većinski vlasnik učiniti sve da sačuvamo radna mjesta i što bolju uslugu javnog prijevoza za naše građane, kaže Obersnel.

Prema Autotroleju, ali i svim ostalim prijevoznicima čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, prema njegovim je riječima napravljena nepravda jer nisu obuhvaćeni mjerama Vlade za očuvanje radnih mjesta, za razliku od većine europskih i svjetskih zemalja, gdje su iz državnih proračuna davana velika sredstva za prevladavanje teškoća izazvanih pandemijom u tvrtkama koje se bave javnim prijevozom.

– Također, treba reći i da značajni dio linija koje vozi Autotrolej ima karakter županijskih linija pa bi bilo logično da se, barem u ovoj situaciji, uključi i Primorsko-goranska županija. I na kraju, treba reći i da je važno da oni koji su prije pandemije koristili usluge javnog prijevoza, sada, kada je epidemiološka situacija u redu, nastave koristiti tu uslugu. U suprotnom, javni prijevoz jednostavno nema smisla, smatra Obersnel.

Načelnici protiv faktoringa

O prenošenju svojih obaveza na faktoring kuće i plaćanju ovogodišnjih obaveza kroz narednih nekoliko godina, uz kamatu, pitali smo i neke od čelnika gradova i općina u okolici Rijeke. Sudeći po odgovorima, faktoring, odnosno zaduženje, ne smatraju prihvatljivom opcijom.

Sanja Udović, snimio Damir Škomrlj

Tako Sanja Udović, načelnica Općine Viškovo, kaže kako nema namjeru prihvatiti opciju faktoringa, budući da je Općina Viškovo u svom proračunu, unatoč koronakrizi, predvidjela cjelokupna sredstva za subvencije i pokrivanje gubitaka Autotroleja.

– Mi smo predvidjeli sredstva za subvencije Autotroleju, kao i za pokriće gubitaka iz prethodnog razdoblja. Već smo dali svoje očitovanje na prijedlog, u kojemu se protivimo zaduživanju, odnosno posezanju za faktoringom kao rješenjem problema. Mi ćemo svoje obaveze ispuniti, a što se tiče prikazanih dugova Općine Viškovo prema Autotroleju na ime subvencija u ovoj godini, oni su samo posljedica očito loše komunikacije između Poslovnih sustava i Autotroleja, jer Općina Viškovo raspolaže dovoljnim proračunskim sredstvima za ispunjavanje svojih obaveza, rekla je Udović.
Po pitanju revidiranja opsega usluge javnog prijevoza u budućnosti, koju spominje uprava Autotroleja, Udović ističe kako Općina Viškovo nema namjeru smanjivati broj polazaka autobusa na linijama koje prolaze njihovim područjem.

– Mi smo, prema dobnoj strukturi, mlada općina, s velikim brojem učenika osnovnih i srednjih škola, studenata te radnog stanovništva, tako da imamo potrebu za učinkovitim i redovitim javnim prijevozom i nemamo namjeru smanjivati opseg usluge javnog prijevoza, rekla je Udović.

Bakar tako ne radi

Bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić također smatra kako je zaduživanje za pokrivanje tekućih obaveza prema Autotroleju neprihvatljivo i nepotrebno, posebno u svjetlu činjenice da je, prema njegovim riječima, Grad Bakar do sad uredno izvršavao sve svoje obaveze po pitanju subvencija.

Tomislav Klarić

– Grad Bakar je uvijek do sada pa tako i u ovoj situaciji, podmirio sve svoje obaveze prema Autotroleju. Točnije, za prvih pet mjeseci uplaćen je iznos od milijun i 54 tisuće kuna, iako nam je broj linija od početka godine drastično smanjen, a tijekom travnja autobusi uopće nisu vozili. Nikad do sad Grad Bakar nije riješavao svoje probleme na ovaj način pa ni u slučaju Autotroleja nećemo dopustiti da proračun Grada dovodimo u situaciju dubioza putem faktoringa. Mi nismo nikome dužni, sve svoje obaveze unaprijed planiramo i unaprijed plaćamo. Bojim se da je ovo tek početak agonije jer prijedlog korištenja faktoringa znači da je vrag odnio šalu. Koronavirus nema veze s time, jer se problemi u Autotroleju gomilaju godinama, a Grad Bakar sa svojih 2,7 posto vlasničkog udjela na to nikako nije mogao utjecati, kaže Klarić.

Krivi potezi

Sličan je i stav gradonačelnika Kraljevice Dalibora Čandrlića koji kaže kako će o prijedlogu zaduživanja za rješenje krize u Autotroleju tek odlučivati strukture gradske vlasti, ali i ističe kako problemi i gubici Autotroleja nisu počeli s koronakrizom nego davno prije toga.

– Ne možemo se sada svi zaduživati zbog loše poslovne politike i krivih poteza kroz sve ove godine. Koronavirus je samo pojačao probleme koji su prisutni već dugi niz godina, a od uprave Autotroleja i većinskog vlasnika očekujemo da provedu učinkovito restrukturiranje, što je već odavno trebalo učiniti, a ne da teret odgovornosti prebacuju na druge, kaže Čandrlić.