RIJEKA – More na kvarnerskim plažama iznimno je čisto, pokazali su to podaci šestog ovogodišnjeg ciklusa ispitivanja kakvoće mora za kupanje, koje na više od 270 lokacija na području Primorsko-goranske županije provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZZJZ). Od 273 uzorkovane točke, prema indikatorskim mikroorganizmima, skoro su sve izvrsne kakvoće, tek je lokacija kod lječilišta na Lošinju dobila ocjenu dobar, kaže dr. Darija Vukić Lušić, voditeljica Mikrobiologije okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

– Posljednji ciklus proveden tijekom prošlog tjedna pokazao je izvrsne, rijetko kada do sada tako dobre rezultate koje ni mi nismo očekivali da će biti u više od 99 posto lokacija, s obzirom na vremenske neprilike, odnosno velike količine kiše, međutim, očito se more ispralo do vremena uzorkovanja. Uglavnom su rezultati ispitivanja izvrsni u većini lokacija gdje se provodi ispitivanje, međutim, ovako dobar rezultat i nas je ugodno iznenadio, kaže dr. Vukić Lušić.

Podsjeća da se kakvoća mora ocjenjuje temeljem dva mikrobiološka pokazatelja – Escherichia coli i crijevni enterokoki te se na temelju njihovih utvrđenih koncentracija more razvrstava u četiri kategorije kakvoće: izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća. Ocjenjivanje mora provodi se pojedinačnom ocjenom nakon svakog uzorkovanja, godišnjom po završetku sezone kupanja i konačnom za četverogodišnje razdoblje. Prema riječima dr. Vukić Lušić, tijekom ljetne sezone, točnije od sredine svibnja do kraja rujna, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije provede ukupno deset ciklusa ispitivanja kakvoće mora za kupanje, točnije svaka dva tjedna.

Četiri kategorije

– Pritom se na terenu mjeri temperaturu zraka i mora, salinitet mora te se bilježe vremenski uvjeti. Međutim, samo su mikrobiološki pokazatelji ti koji određuju razvrstavanje mora u pojedinu kategoriju kakvoće. Lokacije su često pod utjecajem vode s kopna, što je problem kod većih gradova poput Rijeke. Ukoliko salinitet padne ispod trideset, to je pokazatelj prisutnosti i većeg utjecaja slatke vode. Dakle, kod ispitivanja kakvoće mora bilježi se utjecaj slatke vode, temperatura mora, zraka, meteorološke prilike, onečišćenje na površini mora, prisutnost masnoće, peludi. Česta pojava kod velikih vrućina, kada se i more jako zagrije, je cvjetanje mora, što je ove godine već zabilježeno na nekoliko lokacija u Istri, ističe dr. Vukić Lušić te najavljuje sljedeći, sedmi ciklus ispitivanja kakvoće mora početkom sljedećeg tjedna, točnije od 11. kolovoza, kada će se pojačano kontrolirati opatijske plaže, a dan kasnije i riječke, krčke, kao i crikveničke.

Posebno u Kostreni

Uz ova rutinska ispitivanja, na zahtjev Općine Kostrena, a s obzirom na učestalo kemijsko onečišćenje obalnog pojasa i mora tog dijela Primorja, Nastavni zavod za javno zdravstvo kontinuirano, dva puta mjesečno, provodi monitoring morske vode na plažama i to duž obalnog pojasa Općine Kostrena uzimanjem uzoraka na četiri pozicije, odnosno plažama na potezu od Lučice Podurinj do uvale Dražica: Podkvarovo ili Klančić, Perilo (kod Stare vode), Spužvina ili Nova voda i Svežanj. Treće ispitivanje kvalitete mora provedeno je prije desetak dana, a rezultati su pokazali kako se na plaži Klančić ne preporučuje kupanje zbog prisustva ugljikovodika. Ovim ispitivanjem nije provedeno ispitivanje kvalitete mora na plaži Podkvarovo, ali obzirom na prethodno ispitivanje te ispitivanja u 2023. i 2024. godini s dokazanim koncentracijama ugljikovodika te aromatskih ugljikovodika, i nadalje se ne preporučuje kupanje na ovoj plaži. Prisustvo navedenih koncetracija vodikovog sulfida i fenola ne upućuje na onečišćenje mora.

Hrvatska godinama među pet zemalja s najčišćim morem u Europi

Kakvoća mora za kupanje jedan je od ključnih elemenata turističke ponude priobalnih destinacija. Prema brojnim anketama, čistoća mora je za brojne goste jedan od osnovnih čimbenika kod izbora mjesta odmora. Nacionalno praćenje kakvoće mora na plažama provodi se od 1989. godine, a tijekom tri i pol desetljeća provedbe nacionalnog programa monitoringa mijenjala se zakonska legislativa, način statističke obrade podataka i kriteriji ocjenjivanja. Međutim, glavni cilj ostao je isti, a to je zaštita zdravlja ljudi i vodnih resursa prvenstveno od mikrobiološkog onečišćenja. Naime, fekalno onečišćenje je prepoznato kao najveći neposredni rizik za zdravlje korisnika plaža koje može dovesti do prijenosa zaraznih bolesti. Podaci o kakvoći mora prikupljaju se i na europskoj razini, a među tridesetak zemalja Hrvatska je godinama među pet s najčišćim morem, što govori da je naše more godinama izvrsne kakvoće.

– Od ukupno 1.100 lokacija na kojima se provodi ispitivanje kakvoće mora, na području Primorsko-goranske županije je više od jedne četvrtine tih lokacija, točnije njih 273. To je velik broj lokacija, ali je to dobro, jer se preciznije ispita kakvoća mora za kupanje. Naime, često upravo mikrolokacije pokažu onečišćenje. Ovim rutinskim pregledima tijekom sezone tražimo samo prisutnost bakterija i možemo reći da je ovo ljeto situacija vrlo zadovoljavajuća, ističe dr. Darija Vukić Lušić.