Stručni tim Savjetovališta za mlade i Ambulante za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a / Foto Ivica TOMIĆ
Prošle godine u Savjetovalište se javilo oko 500 djece i roditelja dok je od osnutka zabilježeno 10.000 dolazaka. Sve više adolescenata dolazi s poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlje, pritisak obrazovanja, vršnjaka, medija, socijalne situacije i obitelji
RIJEKA – Isključivanje djevojčice iz skupine vršnjaka zato jer nema Diesel traperice i novi iPhone samo su novi oblici starih oblika vršnjačkih odnosa i poteškoća u odnosima. Razvoj tehnologije dao je i novu verziju vršnjačkog nasilja koje sad ulazi u online sfere, a osim ovakve izolacije, izolacija putem društvenih mreža nešto je što ostavlja posljedice na emocionalno stanje i ukupno psihosocijalno funkcioniranje djece i adolescenata. S ovakvim se problemima sve češće susreću stručnjaci iz Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti u sklopu kojeg djeluje Savjetovalište za mlade i Ambulanta za mentalnozdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
– Nekad je trebalo puno više hrabrosti za reći nešto svom vršnjaku u lice, pa i pretući ga. Zahtijevalo je to više drskosti i veću razinu osobne neodgovornosti. Danas su mladi zaštićeni ekranom, kao i svi mi uostalom, i spremni su prijeći tu crtu i uputiti vrlo teške riječi ne sluteći kakve to posljedice može imati. Iako je riječ o starom fenomenu, on nosi jednu novu, vrlo brzu i jako vidljivu dimenziju. Nekad su se u školskim tučnjavama dečki potukli i to je vidjelo tih 15 ljudi koji su se tog trenutka zatekli na licu mjesta.
Darko Roviš inače je i voditelj programa Trening životnih vještina koji se već niz godina provodi u osnovnim školama PGŽ-a, a preuzele su ga i druge županije. Jedan od njegovih ciljeva jest i prevencija ovisnosti među mladima koji su unatrag nekoliko godina izloženi specifičnom fenomenu – novim drogama. Nove droge koje mladi u svom slengu nazivaju još i »legalica«, legalne su supstance koje se nerijetko prodaju s deklaracijama poput osvježivača prostora, a moguće ih je nabaviti u smart shopovima, preko interneta, a u nekim gradovima postoji i dostava tih vrlo opasnih supstanci.
– Opasnost novih droga je da su one vrlo nesigurne i neispitane, doslovno jedno konzumiranje tih vrlo često legalnih susptanci može biti kobno. Širom Europe pa i u Hrvatskoj bilježimo slučajeve zatajenja srca, inducirane psihoze pa čak i smrtne slučajeve. Riječ je o sintetičkim drogama koje se proizvode u laboratorijima koji to naravno nisu, u nekontroliranim uvjetima, te na tržište izlaze vrlo nesigurni i opasni proizvodi – upozorava Roviš.
Danas se tučnjava snima mobitelom, postavlja na društvene mreže i vidi je cijela škola, vrti se danima, pa žrtva koja je proživjela primarnu traumu kad je bila izložena nasilju, doživljava višestruku sekundarnu traumatizaciju – kaže Darko Roviš voditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja koji je još 2005. godine pokrenuo Savjetovalište za mlade koje djeluje u okviru. Savjetovalište je namijenjeno djeci i adolescentima koja iskazuju određene teškoće vezane uz odrastanje, školsko ponašanje, vršnjačke odnose, emocionalne poteškoće ili jednostavno osjećaju potrebu za razgovorom i savjetom. Najčešće se javljaju srednjoškolci i njihovi roditelji, ali i osnovnoškolci, kao i ostali mladi ljudi. Dolaze na vlastitu inicijativu, upućeni od stručnih suradnika i nastavnika škola, obiteljskih liječnika te po preporuci poznanika i ostalih stručnjaka. Prošle godine u savjetovalište se javilo više od 500 djece i roditelja dok je od osnutka Savjetovališta zabilježeno je preko 10.000 dolazaka.
Što ranija prevencija
– U ovih deset godina promijenila se generalna slika društva. Mi smo 2001. godine bili na vrhuncu opijatske ovisnosti, koja je danas u velikom padu budući da je pojava novih ovisnika pala za 80 posto na razini Hrvatske, a u našoj županiji za 90 posto. To ne znači da imamo manje posla. Štoviše, širi nam se opseg posla i sve više adolescenata dolazi s poteškoćama vezanim uz mentalnozdravlje, pritisak obrazovanja, vršnjaka, medija, socijalne situacije i obitelji – dodaje Roviš.
Kako kaže dr. Karmen Jureško, dječja psihijatrica i voditeljica Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti u sklopu kojeg djeluje i Ambulanta za mentalnozdravlje, sve više adolescenata dolazi s poteškoćama vezanim uz mentalnozdravlje koje kod djece i mladih rađa agresivnost, povlačenje ili pak neku psihosomatsku manifestaciju. Razvijajući taj simptom, dijete ili adolescent ide prema ozbiljnom poremećaju mentalnog zdravlja pa je cilj ovih javnozdravstvenih timova zaustaviti pooremećaj u nastajanju, prije nego što se razvije u ozbiljan zdravstveni problem.
Pad broja novih ovisnika ipak ne znači da ih u Centru za izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti nema. Ovisnost je, kako ističe voditeljica Centra dr. Lidija Butković Anđelić, kronična bolest te se ovisnici zadržavaju na liječenju duži niz godina. Godišnje je u obradi centra oko 750 osoba, a rad u Centru za ovisnosti na adresi Kalvarija 8 odvija se svakim radnim danom u dvije smjene, što omogućuje cjelodnevnu dostupnost osobama s problemom ovisnosti i ostalim korisnicima koji trebaju savjet ili liječenje.
– Osoba koja dolazi prvi put ima mogućnost anonimnog početnog savjetovanja. No, da bi se pacijent uključio u program liječenja, potrebna je identifikacija i obavljanje psihijatrijskog pregleda, intervju te ispunjavanje Pomipidou upitnika za korisnike ilegalnih droga. Kada se dijagnosticira ovisnost ili drugi psihički poremećaj, prema indikaciji određuje se terapija koja može uključivati primjenu lijekova, te individualnu, obiteljsku i grupnu psihoterapiju –pojašnjava dr. Butković Anđelić.
– Cilj nam je jačati djetetovu osobnost i onda će se simptom izgubiti jer ga neće trebati kako bi skrenulo pozornost na sebe. Kroz psihoterapijski rad nastojimo osvjestiti i osnažiti te mlade ljude koji nerijetko razvijaju socijalnu anksioznost koja se, primjerice, manifestira kroz prave panične napadaje pri dolasku u školu ili pak razgovoru s profesorom, a oni mogu biti takvog intenziteta da djeca počinju izbjegavati dolazak u školu – upozorava Jureško. U podlozi ovih ponašanja nerijetko se može naći depresivnost koja se kod djece ispoljava na drugačiji način nego u odraslih. Jureško ističe da je već nekoliko konzultacija s djecom i roditeljima dovoljno da se u kratko vrijeme postignu dobri rezultati. Također, već u ranijoj dječjoj fazi mogu se primijetiti svojevrsni poremećaji koji nisu dijagnosticirani, no ako se tada ne reagira, dijete kasnije slijedi pravac razvojne psihopatologije. Dobra je vijest da dijete u svakom trenutku, uz pomoć obitelji i stručnjaka, može izaći iz takve spirale. Zato je plan ovog odjela u budućnosti organizirati radionice za majke s malom djecom kako bi prevencija počela čim ranije.
Posjet bez uputnice
– Sve što se događa u našem ponašanju u najranijoj dobi, crpimo iz našeg obiteljskog okruženja. Obrasci koje smo tu naučili skloni smo ponavljati dalje kroz život, često puta i nesvjesno. Zato je važno od početka biti na usluzi roditeljima kako bi se znali postaviti i što promijeniti jer i oni djeluju po transgeneracijskim obrascima koji ponekad možda nisu adekvatni za odgoj njihove djece – smatra Jureško.
U Savjetovalištu za mlade radi četvero psihologa, diplomirani učitelj, liječnik specijalist javnog zdravstva te socijalni pedagog, radi na adresi Fiorello la Guardia 23. Otvoreno je pet dana u tjednu u dvije smijene od 7 do 20 sati. Nije potrebna uputnica, već je dovoljno nazvati na telefon 335-920 i dogovoriti termin. Savjetovalište je dostupno i na otocima Krk, Cres, Lošinj te u Gorskom kotaru u Delnicama gdje psiholozi dolaze svaku drugu srijedu u mjesecu.
Ambulanta za mentalnozdravlje nalazi se na adresi Studentska 1 i otvorena je svakim radnim danom od 7 do 20 sati, a pacijenti se mogu naručiti na telefone 554-125 i 445– 518. Centar za izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti nalazi se u ulici Kalvarija 8, Rijeka a informacije se mogu dobiti na telefon 327-160.
Savjetovalište za mlade je prva instanca na koju se javljaju, a ako je problem složeniji, djecu se upućuje u Ambulantu za mentalnozdravlje koja je namijenjena svim dobnim skupinama, u kojoj rade psihijatriji i koju pacijenti mogu posjetiti svakodnevno bez uputnice.
– Ambulanta je zamišljena kao mjesto gdje građani mogu slobodno doći, dobiti savjete i terapijsku intervenciju, kao mjesto koje će ih osnažiti i pomoći im da lakše funkcioniraju. Ako ljudi imaju neko psihičko ili emocionalno opterećenje koje ih okupira, nisu slobodni u svojim svakodnevnim aktivnostima. Namjera je pomoći osobama prije nego se razvije smetnja ili problem vezan uz narušeno mentalnozdravlje, prije no što dobiju dijagnozu. Cilj stručnjaka u ovoj ambulanti je što ranije otkrivanje pripadnika vulnerabilnih skupina – djece iz disfunkcionalnih obitelji, osobe kod kojih se mentalni problemi javljaju kao posljedica poremećenih interpersonalnih odnosa ili poteškoće vezane uz specifične životne situacije poput stresa, odgoja djece, tugovanja, izloženosti drugim teškim oboljenjima njih samih ili članova obitelji kojima treba osigurati personalno prilagođenu stručnu pomoć i zaštitu – kaže dr. Jureško.
