RIJEKA – Ina je u prošloj godini ostvarila rekordne financijske rezultate, s neto prihodom od prodaje u iznosu od 35,1 milijarde kuna, pri čemu je dobit prije oporezivanja (CCS EBITDA) iznosila 5,5 milijardi kuna, uz neto dobit od 1,9 milijardi kuna. Prošla je godina bila rekordna i kada je riječ o kapitalnim ulaganjima koja su iznosila 2,7 milijardi kuna, 71 posto više nego godinu dana ranije, pri čemu se najveći dio odnosi na ulaganja u Hrvatskoj u prvom redu u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka nafte u Rijeci (DCU), kao i u istraživanja i proizvodnju nafte i plina iz domaćih nalazišta na kopnu i moru.

Izvoz morskim putem

Peter Ratatics, predsjednik Uprave Ine, rezultate poslovanja ostvarene u prošloj godini nazvao je »povijesnima«, unatoč tome što je 2022. godinu obilježila visoka razina ekonomske neizvjesnosti i velikih promjena na tržištu, uzrokovanih ratom u Ukrajini, s velikim rastom cijena energenata, ali i velikim regulatornim pritiscima, od reguliranih cijena naftnih derivata i prirodnog plina do dodatnih poreza.

– Prošla godina, s obzirom na sve okolnosti, sasvim sigurno nije bila uobičajena godina u naftnom poslovanju. Obilježili su je visoke cijene nafte i derivata, ali i značajna regulatorna ograničenja u maloprodaji. Rezultati koje smo postigli bez obzira na navedeno bili su povijesno visoki. Unatoč velikim oscilacijama cijena ugljikovodika i regulatornim intervencijama, Ina je ostala predana velikom investicijskom ciklusu koji je u tijeku. Projekti nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, najveća investicija Ine koja će osigurati dugoročnu održivost rafinerijskog poslovanja i kampanja izrada bušotina na moru, podigli su ulaganja na najvišu razinu u posljednjih deset godina, s ukupno uloženih više od 2,7 milijardi kuna. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka na ukupnoj je dovršenosti od 70 posto, rekao je Ratatics, koji je, na pitanje novinara o izgradnji takozvanog »koking« postrojenja u Rijeci, odgovorio kako će ono značajno povećati količine prerade u riječkoj rafineriji na oko 4,5 milijuna tona godišnje, što je gotovo dvostruko više od prošlogodišnje proizvodnje. Ta je količina, prema njegovim riječima, dovoljna za opskrbu Ininog tržišta u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori te za širenje prodaje u Sloveniji.

– Dio proizvedenih derivata sigurno ćemo izvoziti i morskim putem, na Mediteransko tržište, rekao je Ratatics, objašnjavajući kako će s početkom rada novog postrojenja prestati i potreba za uvozom vakuumskog plinskog ulja (VGO) iz Rusije, kao jedne od komponenti za proizvodnju dizela, za što je Hrvatska dobila izuzeće od sankcija na uvoz derivata iz Rusije do kraja ove godine.

Najveći udio u ostvarenoj dobiti Ine u prošloj godini ostvario je sektor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, s EBITDA-om od 4,9 milijardi kuna, pri čemu je pad proizvodnje, unatoč prirodnom smanjenju iz postojećih nalazišta smanjen na četiri posto, razradama postojećih polja na Jadranu i na kopnu.

Stabilne rezerve

– Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koja je ponovo najviše pridonijela rezultatu, ublažava prirodni pad proizvodnje. Rezerve su ​​na stabilnoj razini prvi put nakon nekoliko godina. Kada govorimo o proizvodnji plina, moramo spomenuti i regulatorno ograničavanje cijene plina, čiji učinak nije bio presudan 2022., ali bi mogao biti značajan u ovoj godini, rekao je Ratatics, ističući kako je cilj kampanje na kopnu i moru povećanje udjela Inine proizvodnje prirodnog plina sa sadašnjih oko 30 posto domaće potrošnje na 40 posto.

Na EBITDA Rafinerije i marketing značajno je utjecalo prekidanje proizvodnje u riječkoj rafineriji na početku i na kraju prošle godine, prvo zbog redovnog održavanja, a od studenoga i zbog izgradnje koking postrojenja, kao i regulacija cijena derivata te uvođenje poreza na ekstraprofite. Zbog regulacije cijene i plina Ina je, kako je objašnjeno, propustila dobit prije oporezivanja u iznosu nešto većem od 170 milijuna eura, uz iznos posebnog poreza na ekstraprofit od 81 milijun eura. EBITDA ostvaren u ovom području iznosio je 360 milijuna kuna, gotovo 900 milijuna manje nego prošle godine.

Odgovarajući na pitanje novinara o mogućem utjecaju sankcija za uvoz nafte i derivata iz Rusije na hrvatsko tržište i Inino poslovanje u ovoj godini, kazao je kako ne očekuje poremećaje u opskrbi tržišta, kao ni Inine rafinerijske prerade jer Ina ne uvozi naftu iz Rusije, već s Mediteranskog tržišta. Iz Rusije se uvozi VGO, koji će Ina smjeti uvoziti do kraja ove godine.

– Ako DCU ne proradi početkom iduće godine, kako je planirano, moramo osigurati VGO iz drugih izvora. DCU će trajno riješiti taj problem, jer s početkom njegova rada više nećemo uvoziti VGO, rekao je, uz napomenu kako je DCU u Rijeci prema ugovoru s KT-jem iz 2019. godine trebao biti dovršen u ožujku ove godine, ali se završetak radova, zbog niza objektivnih okolnosti, u prvom redu pandemije, očekuje u istom mjesecu iduće godine.

Planiran još jedan prekid proizvodnje u Rijeci

Na pitanje hoće li do kraja izgradnje kokinga biti još prekida proizvodnje u riječkoj rafineriji, predsjednik Uprave Ine Peter Ratatics je odgovorio potvrdno.

– Očekujemo još jedno zatvaranje. Koliko će točno trajati, ne znam sa sigurnošću, ali bit će znatno kraće od sadašnjeg, rekao je Ratatics.

Ratatics: Ne smijemo objaviti koliko smo izgubili u aferi

U izvještaju o poslovanju Ine u prošloj godini ne spominje se izgubljena dobit u slučaju Škugor pa je novinare zanimalo jesu li u Ini izračunali točno koliki je iznos kompanija izgubila zbog prodaje plina po »diskontnim« cijenama, u aferi koja je zatresla Hrvatsku i rezultirala smjenom uprave Ine.

– Da, znamo o kolikom je iznosu riječ, ali ga zbog istrage i očekivanog sudskog postupka ne smijemo javno iznositi, rekao je Ratatics.