Hrana i zajednica

Hrvatska godišnje baci 400.000 tona hrane. Zašto?

Ljiljana Hlača

Foto arhiva

Foto arhiva

Rješenje leži u doniranju hrane, no iako Hrvatska ima Pravilnik o doniranju hrane, njene količine nisu se povećale



RIJEKA – Kućanstva previše bacaju hranu te Hrvatskoj trebaju banke hrane – dva su osnovna zaključka završne konferencije koja se u okviru projekta »Hrana i zajednica« održala na Ekonomskom fakultetu.


»Hrana i zajednica« europski je projekt sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a koji provodi udruga Centar za kulturu dijaloga (CeKaDe) s partnerima Ekonomskim i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Zelenom akcijom iz Zagreba.


S projektom se krenulo lani kako bi se studenti uključili u korisno učenje o ovom problemu. U programu je sudjelovalo stotinjak studenata, dvadesetak profesora s 14 kolegija, a osim što su se rješenja za ovaj problem tražila kroz seminarske radove, odrađene su i volonterske akcije poput prikupljanja hrane za potrebite ili kuhanja za njih.




– U Hrvatskoj se godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane, odnosno 75 kilograma po osobi, rekla nam je Ema Murić, voditeljica projekta pri CeKaDe-u.


– Najviše se baca voća i povrća, a najmanje se bacaju gotova jela (recimo keksi i kolači). Rješenje leži u doniranju hrane, no iako Hrvatska ima Pravilnik o doniranju hrane (takva roba je oslobođena od PDV -a op.a), njene količine nisu se povećale. Trebaju nam i banke hrane, ali za njihov razvoj za sada nemamo zakonsko uporište. Ministarstvo poljoprivrede radi na tomu, navela je naša sugovornica.


Završna konferencija je okupila sudionike i partnere u ovom projektu, ali i stručnjake poput Xaviera Corvala koji je govorio o francuskom modelu sprečavanja da hrana završi kao otpad. Francuska ima 93 banke hrane, a trgovački centri moraju donirati hranu. Isto je recimo i u Belgiji, a ako to ne učine – lanci se penaliziraju.