Javna tribina “Zdravstvena pismenost u Hrvatskoj: Gdje smo i što dalje?” održana je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Tribinu su zajedno organizirali EFRI i Udruga Krijesnica koja pomaže djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima, a održana je u sklopu Festivala znanosti.

Rezultati istraživanja

Prije same diskusije predstavljeni su rezultati istraživanja o zdravstvenoj pismenosti Hrvata, provedenog u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij.

Tribinom je moderirao Milan Koštro, a kao stručni govornici našli su se glavna istraživačica na projektu Zdravstveni opservatorij Ana Bobinac, suradnica u projektu za izradu smjernica Maja Horvat, specijalistica javnog zdravstva NZJZ PGŽ-a Iva Sorta-Bilajac Turina te suvoditelj odnosa s javnošću Zdravstvenog opservatorija i psihoterapeut u udruzi Terra Nikola Sedarević.

Razina zdravstvene pismenosti hrvatskih građana u prosjeku je na granici između problematične i adekvatne, a najviše problema imaju s pronalaskom, razumijevanjem i upotrebom informacija o zdravlju. Jedan od govornika na tribini Nikola Serdarević pojasnio je zašto je zdravstvena pismenost bitna

– Zaključci današnje tribine su da, kada govorimo o zdravstvenoj pismenosti, govorimo o jako širokom području, koji je sistemski problem koji treba provući na sve razine koje su vezane za zdravlje, kako bi zdravstvo bilo što pristupačnije i što čitljivije onomu koji se nađe u problemu.

Od one osobne razine, koja se podrazumijeva, do razine školstva i obrazovanja, načina na koji komuniciraju liječnici i načina na koji je ustrojeno samo zdravstvo.

Isto tako, cilj je da se stvori politička svijest da je zdravstvena pismenost nešto što treba ugraditi u način planiranja, zato jer to, ne samo da spašava živote, nego i smanjuje jako puno patnje za sve ljude koji su okružuju bolesnika.

Zdravstvena pismenost je bitna jer što se pojedinac ranije počne brinuti o sebi, manje će se promjene trebati napraviti da bi stvari krenule u boljem smjeru po zdravlje pojedinca.

Višak informacija

Zdravstveni opservatorij otvorena je mreža koja spaja pet fakulteta, nezavisni sindikat zdravstvenih radnika i 24 udruge koje se bavi pravima pacijenata, zdravstvenim sustavom ili zaštitom zdravlja.

Kroz mrežu se otvara pristup otvorenom razgovoru i dijalogu o tome što se može napraviti kako bi se prepoznale dobre zdravstvene politike i prijedlozi, kako da se podrže te u koncu da se one primjene na aktere cijele mreže, a sve sa zajedničkom idejom stvaranja zdravstva koje je vrlo pristupačno, pravedno, prilagodljivo trenutnoj situaciji i na korist svih građana.

Istraživanje Zdravstvenog opservatorija pokazalo je da građani jako dobro slušaju jasne upute liječnika ili članova obitelji.

Serdarević dodaje da problemi dolaze kada sami građani moraju odlučivati o tome što je najbolje od njih, pogotovo kada informacije dolaze iz medija jer smo uslijed toga zbunjeni viškom informacija.

– Trebamo doći do informacija koje su nama razumljive i koje možemo odmah upotrijebiti. Pokazalo se da dosta toga znamo i razumijemo, no kada na red dođe odlazak na preventivni pregled, na taj se korak teže odlučujemo.

Nalazimo se na geografskom području gdje jako puno obolijeva i nažalost umire od bolesti za koje se generalno smatra da se vrlo lako mogu prevenirati.

Rak ne možemo toliko prevenirati, no jednom kada dođe do njega, ukoliko se ranije otkrije, posljedice će biti puno manje, a šansa za preživljavanje sve veća.

Isto tako, alkoholizam, pretilost i kardiovaskularne bolesti mogu se riješiti pravilnijom prehranom, tjelovježbom i redovitijim pregledima.

Povezanosti

Niska razina zdravstvene pismenosti povezana je s lošijim zdravljem, slabijim preživljenjem od različitih bolesti i većim troškovima skrbi.

U Hrvatskoj, međutim, ne postoji cjelovita javna politika vezana uz zdravstvenu pismenost, a Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine tek je načelno prepoznata važnost razvoja zdravstvene pismenosti, stoga se ovom akcijom želi tome doskočiti i ostvariti da zdravstvena pismenost ugradi u stvaranje idućeg izdanja Nacionalnog plana razvoja zdravstva – rekao je Nikola Serdarević.