Uživanje u čitanju u klimatiziranom prostoru / Foto Vladimir MRVOŠ
Ljetna lektira riječkih ljubitelja knjiga nikad nije bila raznovrsnija - čita se sve, od svjetskih bestselera do domaćih autora, a najtraženije su napete priče, romani koji uranjaju u kompleksne ljudske sudbine, ali i priručnici koji pomažu osobnom rastu
povezane vijesti
RIJEKA – Dok temperature dosežu vrhunac, a ritam grada usporava, jedna adresa u Rijeci vrvi životom više no ikad – Gradska knjižnica. To dokazuje i red prije otvaranja jer je u ljetnim mjesecima uveden ljetni dvosmjenski rad. Knižnjica je puna ljudi, a u klimatiziranom prostoru popunjena su sva mjesta kada su u pitanju čitatelji dnevnih novina i časopisa. No, brojni dolaze i posuditi knjige, a popisi najposuđivanijih naslova ovog ljeta otkrivaju sliku čitateljskih navika. Riječani traže bijeg u napetim pričama, uranjaju u kompleksne ljudske sudbine, ali i koriste ljetne dane za rad na sebi. Od svjetskih bestselera do snage domaćih autora, ljetna lektira nikad nije bila raznovrsnija.
“Vladarice” ljeta
Dok se mnogi odmaraju na plažama, čini se da je za dobar dio Riječana vrhunac ljeta okretanje stranica koje nude bijeg od stvarnosti ili, pak, ključeve za njezino poboljšanje. Analiza najčitanijih knjiga u Gradskoj knjižnici Rijeka pokazuje jasne trendove – ljeto 2025. pripada ženama koje pišu snažne priče, domaćim autorima koji pogađaju “u sridu” i publicistici koja obećava transformaciju.
Uzmi 5!
Pod nazivom “Bonus ljetna: UZMI 5!”, pokrenuta je posebna akcija koja svim članovima omogućuje da se opreme s dvostruko više literature. Do 6. rujna, Gradska knjižnica Rijeka nudi posebnu pogodnost za sve “čitateljske sladokusce” pa će korisnici moći posuditi čak pet knjiga odjednom. Time se čitateljima otvara prilika da bezbrižno ponesu omiljene naslove na godišnji odmor. “Uz 5 knjiga koje ovog ljeta svakako morate pročitati, opustite se do kraja!”, ali kamo god putovale, neka se sretno s vama i vrate, dodaje se u poruci na plakatu, aludirajući na važnost odgovornog čuvanja posuđene građe. |
Na policama strane beletristike apsolutnu dominaciju odnijele su autorice koje su osvojile svjetske top liste. Neprikosnovena je francuska spisateljica Valérie Perrin, čija su čak tri romana – “Troje”, “Svježa voda za cvijeće” i “Oni koje nitko ne posjećuje” – pronašla put do srca riječke publike. Njezin stil, koji isprepliće dirljive ljudske sudbine, duboke emocije i zaboravljene tajne, pokazao se kao savršen recept za ljetno uranjanje u druge svjetove. Uz Perrin, visoko na listi je i američka zvijezda Kristin Hannah s romanima “Žene” i “Njezina bitka”, potvrđujući da snažne, povijesno utemeljene priče o ženskoj borbi i otpornosti ne gube na popularnosti. Ipak, prava vladarica ljetne sezone, sudeći po broju naslova, jest Freida McFadden. S čak pet bestselera na popisu, uključujući hitove iz serijala o kućnoj pomoćnici (“Kućna pomoćnica”, “Tajna kućne pomoćnice”, “Kućna pomoćnica te promatra”) te trilere “Profesorica” i “Ne laži mi”, McFadden je potvrdila status kraljice psihološke napetosti. Njezini brzi, adrenalinski romani s neočekivanim obratima očito su idealno štivo za plažu koje drži čitatelje prikovanima do posljednje stranice.
Ljetno radno vrijeme
Gradska knjižnica Rijeka ima ljetno radno vrijeme koje će biti na snazi od 14. srpnja do 6. rujna 2025. Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću“, radi ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 14, utorkom i četvrtkom od 13.30 do 19.30 i subotom od 8 do 13 sati. Dječji odjel Stribor u Dječjoj kući radi u ponedjeljak, srijedu i petak od 8 do 14, u utorak i četvrtak od 13.30 do 19.30, te subotom od 8 do 13 sati. Ogranak Zamet radi u ponedjeljak, srijedu i petak od 13.30 do 19.30, u utorak i četvrtak od 8 do 14, a subotom od 8 do 13 sati. Ogranci Drenova, Turnić i Trsat rade u ponedjeljak, srijedu i petak od 13.30 do 19.30, utorkom i četvrtkom od 8 do 14 sati, a subotom ne rade. Knjižnica Čavle radi u ponedjeljak, srijedu i petak od 9 do 13, utorkom i četvrtkom od 15 do 20 sati i subotom (1. i 3. u mjesecu) od 9 do 12 sati. |
Riječka publika pokazala je i snažnu vjernost domaćim autorima, dajući prednost provjerenim imenima i kvalitetnim pričama. Na samom vrhu našao se novinar i pisac Drago Hedl s romanom “Matija”. Slijedi ga Robert Perišić s hvaljenim romanom “Brod za Issu”, koji nudi intelektualno poticajno putovanje kroz povijest i mitologiju, dok Igor Beleš s “Listanjem kupusa” donosi autentičan i sirov pogled na stvarnost. Naravno, ljeto ne može proći bez humora, za što se pobrinuo Ante Tomić i njegova “Nada”, roman koji kroz prepoznatljivu satiru nudi britku kritiku društva. Znakovito je i prisustvo Slavenke Drakulić s djelom “O čemu ne govorimo”, koje pokazuje da čitatelji tijekom ljeta ne bježe ni od introspektivnih, teških i važnih tema, tražeći u književnosti i prostor za duboko promišljanje.
Nestrpljivi čitatelji stižu i prije početka radnog vremena GKR-a / Foto V. MRVOŠ
Vrijeme za rast
Dok beletristika služi kao bijeg, publicistička lista otkriva drugu stranu ljetnog čitanja – želju za znanjem i samounapređenjem. Apsolutni globalni fenomen, “Atomske navike” Jamesa Cleara, i u Rijeci je na prvom mjestu, potvrđujući da je ljeto idealno vrijeme za usvajanje novih, boljih rutina.
Odmah uz njega je inspirativna autobiografija “Zelena svjetla” Matthewa McConaugheyja, koja nudi ležerniji, ali jednako poticajan pogled na život. Interes za povijest i vječne mudrosti također je snažan, što pokazuje popularnost knjige “Bitka na Sutjesci” Šimuna Cimermana, bezvremenskih “Meditacija” Marka Aurelija te globalnog hita “Sapiens” Yuvala Noaha Hararija.
Riječani su ljeto iskoristili i za brigu o sebi, o čemu svjedoči čitanost priručnika “Žene u hormonskoj ravnoteži” Sanje Toljan i “Medicinski medij” Anthonyja Williama, ali i za financijsko opismenjavanje uz “Psihologiju novca” Morgana Housela.
Bilo da se radi o bijegu u fikciju, smijehu uz satiru ili stjecanju novih vještina, jedno je sigurno: knjiga je i ovog ljeta nezaobilazan suputnik. Popis Gradske knjižnice Rijeka pokazuje da je njezina publika znatiželjna, zahtjevna i raznolika, a ljeto – savršeno vrijeme da se utaži glad za dobrom pričom.
