RIJEKA – Gradski proračun u 2020. godini, kada je Rijeka Europska prijestolnica kulture, iznosit će više od 1,3 milijarda kuna i bit će veći za oko 140 milijuna u odnosu na ovogodišnji. Prijedlog gradskoga budžeta potpisao je gradonačelnik Vojko Obersnel i proslijedio ga gradskom parlamentu na prihvaćanje na sjednici u prosincu ove godine.

Manji rashodi

– Planirali smo nešto manje rashode koji iznose nešto manje od 1,3 milijuna kuna, a jedan od razloga je plan mjera uštede koji smo prihvatili. Riječ je o oko 35 milijuna kuna. Tolika ušteda planirana je i u proračunskim projekcijama za 2021. godinu i 2022. godinu kako bi smanjili proračunski manjak iz prethodnih godina.

Kada je riječ o proračunskim projekcijama, proračuni u sljedećim godinama su manji u odnosu na ovaj predloženi jer smo sljedeće godine EPK i to je godina u kojoj će se potrošiti većina sredstava predviđenih za realizaciju programskog dijela, ali i infrastruktornog dijela projekta.

Riječ je o konsolidiranom proračunu, a to znači da pokriva prihode i rashode i Grada Rijeke, ali i proračunskih korisnika, odnosno ustanova kojima je Grad Rijeka osnivač, izjavio je Obersnel. On je dodao da postoji novina koja je utjecala na povećanje prihoda.

– Naime, rashodi za plaće u osnovnim školama prema novom se zakonu smatraju dijelom proračuna, ali se osiguravaju iz državnog proračuna, odnosno sada to ide preko naše riznice, a riječ je o 147 milijuna kuna, naveo je Obersnel.

Riječki gradonačelnik istaknuo je da su građani mogli participirati u sastavljanju proračuna korištenjem igrice Proračunaj me, a i ovaj put će se dio sredstava izdvojiti za male komunalne akcije po mjesnim odborima, oko 12 milijuna kuna te za program lokalnog partnerstva.

– Značajni su prihodi iz europskih fondova, a riječ je o realizaciji projekata revitalizacije kompleksa »Benčić« – Palače šećerane, Ciglene kuće, T – objekta, broda »Galeb«, zatim o uređenje energena u Tvornici papira u kojoj će se otvoriti novi start up inkubator, nabrojio je Obersnel.

Porezni prihodi

Riječki je gradonačelnik upozorio da se Grad Rijeka, kao i ostale jedinice lokalne samouprave, i ove godine susreću s istim problemom, a to je manjak sredstava od poreznih prihoda.

– Planiranje poreznih prihoda je velika enigma. Zato jer nas vlada opet dovodi u situaciju da preko naših leđa provodi porezne reforme. I to na način da još uvijek ne znamo što će se točno dogoditi. Ipak, sigurno je da će se porezni prihodi smanjiti. Pojašnjavaju da se provodi porezna reforma kako bi se smanjila cijena rada.

To je razumljivo i to treba podržati. Ali ne preko naših leđa i bez kompenzacijskih mjera. Ove godine ostali smo bez 13 milijuna kuna, a sljedeće godine mogli bi ostati bez 30 milijuna kuna. To je krajnje neozbiljno.

Nemam ništa protiv porezne politike koja vodi smanjenju cijene rada, ali vlada može prebaciti dio sredstava od PDV-a lokalnoj samoupravi kada se ona ostvaruju upravo na području lokalne samouprave. S gorčinom i nezadovoljstvom mogu konstatirati da vuk dlaku mijenja, ali ćud ne, i to bez obzira na politički predznak vlade jer su sve smanjivale sredstva lokalnoj samoupravi, naglasio je Obersnel. On je iznio podatke o funkcioniranju fonda za izravnavanje.

– Ministar Zdravko Marić se hvali kako pomaže lokalnoj samoupravi. Od preko 500 jedinica lokalne samouprave u fond izravnavanja sredstva uplaćuje njih 120, a onda ta sredstva koristi njih 420. Mi godišnje plaćamo 70 milijuna kuna. Nemam ništa protiv solidarnosti, ali ona je upitna jer nam se iz godine u godinu smanjuju prihodi, nezadovoljan je Obersnel.

Za zaposlene u gradskoj upravi 70,1 milijun kuna

Pročelnik Odjela gradske uprave za financije Ante Mađerić naveo je da Grad Rijeka u sljedećoj godini ne planira veća zaduženja, a osvrnuo se i na rashode, posebno na rashode za zaposlene.

– Rashodi za zaposlene povećavaju se za 16 posto, a razlog tome su plaće za zaposlene u osnovnim školama koje sada idu preko gradske riznice, a novac je osiguran u državnom proračunu. Kroz cijelo razdoblje 2020. – 2022. godine ne planira se povećanje plaća, odnosno planira se samo uvećanje po osnovi minulog rada za 0,5 posto po svakoj godini staža.

Od ukupnih rashoda za zaposlene, 385,8 milijuna kuna, iznos od 70,1 milijuna kuna se odnosi na rashode za zaposlene u gradskoj upravi, dok se iznos od 315,7 milijuna kuna (82 posto) odnosi na rashode za zaposlene kod proračunskih korisnika. Od 385,8 milijuna kuna za zaposlene za plaće u gradskoj upravi izdvaja se 18 posto sredstava, zaključio je Mađerić.