RIJEKA – Prema nepravomoćnoj odluci suda, Grad Rijeka na putu je da izgubi dugogodišnji vlasnički status nad skladištem bivšeg Istravina na Delti.

Početkom srpnja Trgovački sud u Rijeci, nakon četiri godine parničenja, donio je nepravomoćnu presudu iz koje proizlazi da se ta nekretnina – a riječ je o zemljištu površine 3.400 četvornih metara s pripadajućom zgradom – ima upisati kao pomorsko dobro.

To bi značilo da ovaj vrijedni nekretninski kompleks u središtu grada prelazi pod ingerenciju, odnosno na upravljanje Lučkoj upravi Rijeka kao dio lučkog područja.

Na pomolu sukob

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa kaže da je upoznat s ovim slučajem i sporom koji je pred nadležnim sudom, po službenoj dužnosti, pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci.

U očekivanju ishoda spora, u Lučkoj upravi već imaju određene planove.

– Namjera nam je ovaj zapušteni objekt na atraktivnoj lokaciji čim prije obnoviti i staviti u funkciju. S obzirom na to da u ovoj zgradi već dugi niz godina djeluje nekoliko udruga, sa svima ćemo nastojati postići dogovor, u svakom slučaju intencija nije niti će se stvari lomiti preko koljena, već će se ispoštovati važeći ugovori koje te udruge imaju potpisane s Gradom Rijekom, kaže Vukorepa.

Denis Vukorepa / Foto Marko Grac

S druge strane, aktualna gradska vlast nema namjeru tek tako prepustiti ovu vrijednu nekretninu.

Riječka gradonačelnica Iva Rinčić decidirana je u stavu da će se nastaviti s pravnom borbom.

– Ova zgrada za nas nije tek imovinsko-pravno pitanje. Riječ je o vrijednom prostoru koji se nalazi u srcu grada, prostoru koji ima veliki potencijal za razvoj javnih i kulturnih sadržaja u korist svih građana.

U kontekstu sve većih pritisaka na riječki obalni pojas, smatram iznimno važnim da kao Grad zaštitimo ne samo pravni kontinuitet vlasništva, već i dugoročnu mogućnost da ovim prostorom upravljamo u skladu s interesima zajednice.

Stoga će Grad Rijeka iskoristiti zakonsku mogućnost ulaganja žalbe na navedenu prvostupanjsku presudu. Riječ je o nekretnini koja je dugi niz godina uknjižena kao vlasništvo Grada Rijeke.

Iva Rinčić / Foto Marko Gracin

Tijekom cijelog sudskog postupka Grad je zastupao stajalište da nekretnina nikada nije imala karakter pomorskog dobra te da se nije koristila u svrhe vezane uz more, ni u razdoblju kada ju je koristila bivša tvrtka Istravino, ni danas kada njome upravlja Grad Rijeka.

S obzirom na kompleksnost pravnog pitanja i širu imovinsko-pravnu važnost, smatramo opravdanim da konačnu presudu u ovom slučaju donese Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Ništetan ugovor

Iz obrazloženja presude koju je Trgovački sud u Rijeci donio 7. srpnja, vidljivo je da je Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci po pitanju bivšeg skladišta Istravina ustalo s tužbom u lipnju 2021. godine, nakon što pokušaj da se s Gradom Rijekom dođe do mirnog rješenja spora nije urodio plodom.

Osnovu njihova zahtjeva za utvrđenjem pomorskog dobra nad ovom nekretninom argumentiraju, između ostalog, Odlukom o osnivanju Lučke uprave Rijeka iz svibnja 1996. godine slijedom koje su ova čestica i objekt ušli u obuhvat lučkog područja.

Također, pozivaju se i na odredbe starog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine, a važećeg u vrijeme podnošenja tužbe, prema kojima su luke po samom zakonu pomorsko dobro na kojem nema nikakvih vlasničkih ili drugih stvarnih prava.

U prilog tome da upis vlasništva Grada Rijeke nije zakonit, ŽDO Rijeka podsjetio je i na pravomoćnu odluku Općinskog suda u Rijeci iz svibnja 2011. godine kojom je ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine između Istravina i Grada Rijeke proglašen ništetnim upravo iz razloga što je sud i tada ocijenio da se radi o pomorskom dobru, utvrđenom još na temelju odluke bivše općine Rijeka o utvrđenju granica pomorskog dobra.

ŽDO u tužbenom je zahtjevu, nadalje, elaborirao da je Grad Rijeka ovu nekretninu uknjižio na temelju kupoprodajnog ugovora s Istravinom premda to skladište, odnosno vinski podrum, kako je zavedena namjena tog objekta u zemljišnim knjigama, nije bila predmetom procjene u postupku pretvorbe tog poduzeća već je bivšem Istravinu priznato (samo) ulaganje. Sve su to argumenti kojima je ŽDO Rijeka potkrijepio tvrdnje da je ova nekretnina i prije zaključenja ugovora o kupoprodaji bila pomorsko dobro.

Izvan granica valova

Pravni zastupnici Grada Rijeke tužbeni su zahtjev osporavali, tražeći da se isti odbaci kao nedopušten, a podredno i nepotpun. Da bi tužitelj, u ovom slučaju Republika Hrvatska putem ŽDO-a Rijeka ishodio upis pomorskog dobra, mora vlasniku, Gradu Rijeci, isplatiti tržišnu vrijednost nekretnine sukladno pravilima o izvlaštenju, naveli su u svom odgovoru.

Uporište za to da bi država trebala Gradu Rijeci isplatiti tržišnu vrijednost nekretnine ili mu priznati pravo korištenja (koncesije) nekretnine do iscrpljivanja vrijednosti zgrade s obzirom na to da je Istravino valjano stekao stvarno pravo na, kako su naveli, navodnom pomorskom dobru, pronašli su u člancima 1038. – 1040. Pomorskog zakonika iz 1994. godine.Također, navodima riječkog ŽDO-a usprotivili su se argumentom da predmetna nekretnina nikada nije bila pomorsko dobro jer se nalazi izvan granica velikih valova.

Sve da je na papiru i bila pomorsko dobro, navode odvjetnici koji su zastupali Grad Rijeku u ovom predmetu, u te se svrhe nikada nije koristila.

Naveli su i podatak da je Grad Rijeka isplatio 18 milijuna kuna kupoprodajne cijene te potrošio još dodatnih sedam milijuna kuna za njezino održavanje, kao i da ju je stekao sukladno načelu povjerenja u zemljišne knjige.

Za potrebe postupka, riječki Trgovački sud angažirao je i vještačenje stručnjaka geodetske struke na osnovu čijeg se nalaza, kao i tumačenja zakonskih odredbi i drugih akata kojima se kroz proteklo razdoblje pokušalo regulirati iznimno kompleksno pitanje pomorskog dobra priklonio argumentima države, odnosno ŽDO-a Rijeka.

Ostaje za vidjeti kakav će pravorijek izreći Visoki trgovački sud, a nije isključeno da sve dospije i do Ustavnog suda, što su nam kao opciju spomenuli stručnjaci koji se bave problematikom pomorskog dobra s kojima smo razgovarali o ovom slučaju.

Tko su korisnici prostora?

Prema podacima iz gradske uprave, najstariji »stanar« koji u ovom bivšem Istravinovom objektu je Savez udruga Molekula koji u tim prostorima djeluje od 2012. godine, zatim tvrtka Ola Kala koja je korisnik od 2013. godine, a od 2014. tu je »nastanjen« i Riječki planinarski savez. Počevši od 2017. godine tri prostora u ovoj zgradi na Delti koristi i HNK Ivana pl. Zajca.

Osiguranje za kredit Grada

Iz povijesnog zemljišno-knjižnog izvatka zgrade na Delti, vidljivo je da je ovo bivše skladište Istravina na Delti poslužilo kao jedno od hipotekarnih osiguranja za kredit koji je Grad Rijeka koristio kod jedne poslovne banke u iznosu od tadašnjih 60.840.000 kuna. To založno pravo »skinuto« je početkom 2014. godine kada je izdano brisovno očitovanje.