Lančana reakcija

Povijesne cijene goriva donose domino-efekt. Riječki Autotrolej već najavio poskupljenje karata za 20 posto

Marinko Glavan

Riječki javni prijevoznik nije mijenjao cijene od 2008. godine / Foto Marko Gracin

Riječki javni prijevoznik nije mijenjao cijene od 2008. godine / Foto Marko Gracin

Poskupjet će sve vrste voznih karata, osim učeničkih i studentskih koje će ostati na istoj razini do 31. kolovoza, no od 1. rujna, početkom nove školske godine i one će poskupjeti za 20 posto



RIJEKA – Cijene motornih goriva u Hrvatskoj dosegnule su rekordne razine, nakon što je četvrti tjedan zaredom rasla cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, dosegnuvši razinu od oko 83 dolara po barelu. Valja, međutim, podsjetiti da je cijena nafte prije nekoliko godina bila dosegnula i 120 dolara po barelu, ali su maloprodajne cijene goriva bile niže nego sada. Divljanje cijena goriva već je, zajedno s drastičnim skokom rasta cijene ostalih eneregenata, u prvom redu električne energije i plina, dovelo do rasta cijena gotovo svih roba i usluga, a najnoviji udar za stanovnike Rijeke i okolice bit će povećanje cijena voznih karata Autotroleja za 20 posto od 1. ožujka, koje nam je u telefonskom razgovoru potvrdio Alberto Kontuš, direktor riječkog javnog gradskog prijevoznika.


Neodrživo poslovanje


Kontuš je povećanje cijena, zbog rastućih troškova poslovanja i smanjenog broja putnika od početka pandemije prije dvije godine naovamo, najavio u izjavi za Novi list još početkom prosinca prošle godine, a krajem istog mjeseca i na sjednici Gradskog vijeća, no sada je odluka o povećanju cijena voznih karata postala i službena.


– Odluku o povećanju cijena potvrdila je Skupština Autotroleja. Cijena će od 1. ožujka biti veća za dvadeset posto, za sve vrste voznih karata osim učeničkih i studentskih koje će ostati na istoj razini do 31. kolovoza ove godine, a s početkom nove školske godine i one će poskupjeti za dvadeset posto, od 1. rujna, u kratkom razgovoru rekao nam je Kontuš. Odluka o povećanju cijena još, koliko neslužbeno saznajemo, treba proći proceduru koja uključuje i konačni »blagoslov« gradonačelnika Marka Filipovića, iako će vjerojatno biti riječ samo o formalnosti jer je skupština Autotroleja, u kojoj upravo Filipović drži osamdesetak posto glasova, već donijela odluku. Moguće je, naravno, i da Filipović od svega odustane, pod eventualnim pritiskom javnosti.




Iz njegovog ureda nam je, nakon upita, potvrđeno da je Skupština Autotroleja donijela Smjernice, Plan poslovanja i Financijski plan za ovu godinu, te kako su u plan »ukalkulirani elementi za povećanje cijene«. Za konačnu odluku, prema objašnjenju iz Ureda Grada, čeka se mišljenje Savjeta za zaštitu potrošača, nakon čega gradonačelnik i službeno odlučuje o povećanju cijena.


Kontuš je već ranije isticao kako je zadnja promjena cijena karata u Autotroleju bila još 2008. godine, od kada je inflacija dosegnula preko dvadeset posto, uz cijenu goriva koja je narasla za trećinu, a i dalje konstantno raste. Kada se tome doda rast cijene električne energije, kao i podatak da autobusi Autotroleja od početka pandemije do sad prevoze u prosjeku 30 posto putnika manje, uz svega petpostotno smanjenje godišnje prijeđene kilometraže, poslovanje komunalnog društva sa sadašnjim je cijenama, kako je već ranije objašnjavao Kontuš, neodrživo. Kontuš je već, putem Udruge operatera javnog prijevoza, predlagao Vladi smanjenje stope davanja na gorivo za javne prijevoznike, no takav prijedlog nije prihvaćen.


Štern: Nebriga svih vlasti za Inu sada dolazi na naplatu


Davor Štern, nekadašnji predsjednik uprave Ine, upozorava da riječka rafinerija i dalje ne prerađuje naftu, još od listopada prošle godine.


– To je interes Mađara, odnosno MOL-a čije rafinerije rade punim kapacitetom, što im podiže i profitabilnost. Sve skupa je posljedica lošeg upravljanja našim dijelom Ine, odnosno nebrige svih vlasti od 2003. godine naovamo koja sada dolazi na naplatu. Ugovorom s MOL-om bila je predviđena modernizacija obje hrvatske rafinerije, od kojih je jedna ugašena, a druga još nije završila proces modernizacije. Niti jedna garnitura na vlasti nije se trudila oko rješavanja tog problema, kaže Štern.

 


Ograničavanje rasta


Što se samih cijena goriva tiče, već i one predstavljaju više nego ozbiljan udar na budžete građana. Tako od jučer litra benzina Eurosuper 95, prema podacima specijalizirane internetske stranice cijenegoriva.info, stoji između 11,27 i 11,62 kune, pri čemu je cijena na benzinskim crpkama Ine, najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj, bila 11,37 kuna. Pritom valja napomenuti da cijene i kod istog maloprodajnog lanca mogu varirati, posebno na crpkama uz autoceste, gdje su cijene redovito još više. Cijena Eurosupera 100 sasvim se približila novoj psihološkoj granici od 12 kuna, s minimalnim variranjima između 11,97 i 11,99 kuna. Eurodizel od jučer stoji između 11,14 i 11,33 kune po litri, dok premium Eurodizel, pod različitim nazivima kod trgovaca, stoji između 11,45 kuna i 11,53 kune.


Ovakve cijene, s tim da se poskupljenjima ne nazire kraj, novi su udar na džepove građana i gospodarstvenike, ne samo zbog većih troškova prilikom »tankanja« vozila, nego i zbog vjerojatnih daljnjih poskupljenja robe široke potrošnje i usluga, nakon što je zadnjih nekoliko mjeseci već poskupjelo gotovo sve. Još prije tri mjeseca Udruga cestovnih prijevoznika od Vlade je tražila ograničavanje cijene dizela na deset kuna po litri, argumentirajući kako svaka cijena viša od te ugrožava njihovo poslovanje. Prijevoznici su od vlade tražili da za prijevoznike ili smanji trošarinu i porez na gorivo koji sada čine gotovo 60 posto maloprodajne cijene, ili da im isplaćuje subvencije za troškove goriva jer strahuju da će, u prvom redu zbog povećanih troškova poslovanja, ostati bez radne snage kojoj ne mogu povećati plaće, i to u trenutku kad znatno bogatije države traže upravo vozače kojih u EU-u nedostaje preko 400 tisuća.


Apel prijevoznika


Direktor prijevozničke tvrtke Klanatrans Radomir Starčić kaže kako će Udruga ponoviti svoje zahtjeve Vladi, ističući da su prijevoznici doslovce dovedeni na rub isplativog poslovanja.


– Nadamo se da će Vlada donijeti mjere kojima će nas zaštititi od stalno rastućih cijena goriva. Bilo to smanjenje davanja ili subvencije, ali nešto moraju poduzeti. Mi smo sada u situaciji da dani prolaze, troškovi se gomilaju, a nemamo ih čime nadoknaditi jer naprosto ne možemo podizati cijene usluge prijevoza ako želimo ostati konkurentni. Možemo povećati cijene, ali tko će to na kraju platiti. Svi znamo da rast troškova prijevoza vodi do rasta cijena svih roba i usluga, pa ulazimo u začarani krug, a to ne želimo. Koliko su nam rasli troškovi poslovanja – u pola godine dizel je poskupio s devet kuna po litri na 11 kuna i 30 lipa po litri, a kamioni naše tvrtke mjesečno odvezu ukupno 600 tisuća do 800 tisuća kilometara. Ovakvom divljanju cijena netko mora stati na kraj, kaže Starčić.


Unatoč apelu prijevoznika, divljanju cijena energenata i goriva kraj se ni približno ne nazire, a ni eventualne Vladine mjere za ublažavanje udara na građane i privredu ne mogu trajati vječno u okruženju globalnog tržišta koje diktira cijene, smatra Davor Štern, nekadašnji predsjednik uprave Ine.


– Sustav vrijednosti na tržištu energenata posve je poremećen i današnje cijene goriva nemaju više nikakve veze sa stvarnim troškovima istraživanja, eksploatacije, transporta i prerade nafte, te troškovima distribucije u maloprodaji, nego sa špekulacijama. Riječ je o virtualnoj cijeni koja nema uporište u stvarnim troškovima. Cijena goriva, plina i električne energije postala je nalik kriptovalutama, čija vrijednost raste zbog špekulacija, a ne zato što nešto iza njih zaista stoji. Čini se da je to budućnost, ali se ne čini da će ona biti dobra za čovječanstvo.


Država, naravno, može intervenirati, no ovdje je riječ o globalnom problemu na koji hrvatska Vlada može jako malo ili nikako utjecati, kaže Štern.