Kandidati za čelne funkcije u Rijeci pred sušačkim gimnazijalcima / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Odgovarajući na pitanja koja su za njih sastavili sami učenici sa svojim profesorima, u živoj i argumentiranoj raspravi kandidati i kandidatkinje dotaknuli su se brojnih tema kao što su gospodarski razvoj, infrastruktura i promet, mladi, stanovanje i demografija
povezane vijesti
- Sučeljavanje u organizaciji Prve hrvatske sušačke gimnazije: Kandidati na “Galebu”, učenici sa stranim radnicima
- Sučeljavanje kandidata za gradonačelnika Rijeke završilo darivanjem knjiga, pogledajte tko se bolje snašao
- Bernardić tvrdi da je Tomašević pobjegao s dogovorenog sučeljavanja: “Nisam bio nepozvan”
RIJEKA – U organizaciji učenika izbornih predmeta Škola i zajednica te Građanski odgoj i obrazovanje Prve sušačke hrvatske gimnazije održano je političko sučeljavanje naziva »Kamo ideš, Rijeko?«, kojemu je naglasak bio na temi urbanog razvoja Rijeke. U sučeljavanju su sudjelovali kandidati za riječkog gradonačelnika, odnosno gradonačelnicu – Marko Filipović kao nezavisni kandidat, Sandra Krpan kao kandidatkinja SDP-a i partnera, Petra Mandić kao kandidatkinja Mosta i partnera, Iva Rinčić kao kandidatkinja Akcije mladih i partnera, Denis Vukorepa kao kandidat HDZ-a i partnera i Nebojša Zelič, kandidat Možemo, a pridružila im se i Azra Zubić-Zec, nositeljica liste Javno dobro za Gradsko vijeće Rijeke.
Odgovarajući na pitanja koja su za njih sastavili sami učenici sa svojim profesorima, u živoj i argumentiranoj raspravi dotaknuli su se brojnih tema kao što su gospodarski razvoj, infrastruktura i promet, mladi, stanovanje i demografija te na taj način vjerojatno pomogli mladima, od kojih mnogi već imaju i pravo glasa, koji su ih u velikom broju došli poslušati, u njihovom izboru na dan odluke 18. svibnja.
Sučeljavanje su pratili učenici izbornih predmeta Škola i zajednica i Građanski odgoj i obrazovanje / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Odjel za urbanizam
Prvo pitanje odnosilo se na gospodarske projekte i zaštitu građana od buke i zagađenja, pa je Azra Zubić-Zec rekla kako urbana vizija razvoja Rijeke desetljećima nije dobra. Nebojša Zelič mišljenja je kako poduzetničke zone koje imaju infrastrukturu potiču gospodarstvo, da se javni interes štiti uvođenjem Odjela za urbanizam, a kontrola buke trebala bi biti određena zakonom. Azra Zubić-Zec rekla je kako su upravo brojna mjerenja pokazala da buka nije u zakonskim granicama. Da se Rijeka dobro razvija i da njezin razvoj ovisi o razvoju luke, mišljenja je Denis Vukorepa, koji je rekao da je buka u zakonskim okvirima. Kako je istaknula Iva Rinčić, nijedan grad se ne može razvijati bez investicija, a Petra Mandić rekla je kako za urbanu viziju razvoja Grad mora osigurati prohodne prometnice, adekvatan cestovni, željeznički i morski prijevoz, kao i svima pristupačan javni prijevoz. Sandra Krpan smatra da je potrebno pojednostaviti administraciju, što se tiče buke voditi računa o prostoru te se držati zakonskih propisa. Prema Marku Filipoviću, Rijeka je u protekle četiri godine kao grad rastao u svakom pogledu, porastao je broj poduzetnika, rasle su i plaće, a ujedno su stvoreni infrastrukturni temelji. Replicirala mu je Iva Rinčić, koja je rekla da nije sve baš tako sjajno te dodala kako Rijeka, primjerice po obrazovanju, pada u prosječnost. Dosta rasprave vodilo se oko aktualnih razvojnih projekata poput ACI marine Porto Baroš, ex Istravina i kompleksa Kantrida.
Iseljavanje i useljavanje
Raspravljalo se i o iseljavanju mladih, priuštivom stanovanju i integraciji doseljenika, pa je Iva Rinčić rekla kako je Rijeka među najgorima u demografiji, sve više mladih se iseljava te je kao rješenje tog problema navela kvalitetna radna mjesta, dobre plaće i dovoljno mjesta u vrtićima. S njom su se složili i ostali političari, iako je Vukorepa stava da su trendovi iseljavanja zaustavljeni. – Rijeka je uvijek bila otvorena za sve, ali je potrebno poticati zapošljavanje doseljenika te njihovu integraciju u lokalnu zajednicu, rekao je Vukorepa. Filipović je istaknuo kako se svatko tko dođe u Rijeku treba osjećati kao Riječanin, a Krpan kako je Rijeka pokazala veliko srce za vrijeme migrantske krize. Azra Zubić-Zec iznijela je podatke istraživanja o razlozima iseljavanja, gdje prvi razlog anketiranih nije ekonomski, nego korupcija u državi. – Dakle, otvoreni javni natječaji, otvorene donacije i učinkovita javna uprava su nužni u tom pogledu, rekla je Zubić-Zec. Nebojša Zelič smatra kako se ljudi koji dođu u naš grad zbog posla ili drugih razloga trebaju osjećati dobro, treba im omogućiti da besplatno uče hrvatski jezik. – Da se naše društvo mijenja u tom smislu primjer je i djevojčica s Filipina koja je izabrana da otpjeva himnu na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića, rekao je Filipović. |
– Naša stranka već je pokrenula savjetovanje oko namjene prostora bivše Dječje bolnice Kantrida, pokazalo se da je to prostor za opće javno dobro. Što se tiče ACI marine Porto Baroš, naš je stav pozitivan, ali sumnjam da će se realizirati, za ex Istravino također, ali smo kategorički protiv nebodera na Kantridi, rekao je Nebojša Zelič.
Denis Vukorepa rekao je kako je projekt marine već počeo rušenjem objekata i čišćenjem podmorja, a što se tiče Kantride, dodao je, Vlada će i o tome voditi računa, kao što je to učinila sa stadionima u Zagrebu i Osijeku. Iva Rinčić rekla je da će se o Kantridi očitovati kada vidi mogućnosti i izvore financiranja – »onda možemo razgovarati o konkretnom«.
– Kantrida mora biti izgrađena, a tu nam mogu pomoći zborovi građana po mjesnim odborima. Mislim da projekt ex Istravina nema dovoljno javnog sadržaja, kod ACI marine smo za, ali za sve je potreban veći angažman države, rekla je Petra Mandić.
Kvartovske garaže
Vukorepa je rekao kako Vlada nije zapostavila Rijeku, naprotiv, u ključne projekte oko lučkog područja investiralo se oko milijardu eura. Mandić mu je replicirala kako željeznica još uvijek nije riješena, što pokazuje Vladinu nebrigu, na što je Vukorepa odgovorio kako je od 2017. godine Vlada Andreja Plenkovića intenzivirala projekte vezane uz željeznicu. Sandra Krpan rekla je da se svi projekti trebaju provoditi u interesu građana, u suradnji sa strukom, pa tako i za projekt novog stadiona Kantrida, a Marko Filipović istaknuo je da je Kantrida projekt emocija, povratak stadiona je prioritet, a javna rasprava će pokazati hoće li tamo biti i neboderi. Za novi stadion je i Azra Zubić-Zec, međutim, dodala je, neboderi, ako su nužni, neka se grade na Rujevici. Političari su bili složni u tome da se riva treba vratiti građanima, pa je Iva Rinčić rekla kako se javni interes ne smije podrediti komercijalnim interesima, a Vukorepa je dodao da će i Putnička obala i Porto Baroš biti otvoreni za građane. Sandra Krpan naglasila je kako je potrebno čuvati prostor uz more, a ne dozvoliti da ga investitori zatvore.
Vrtići – besplatni ili ne?
Na sučeljavanju je bilo riječi o još jednom gorućem problemu vezanom uz mlade obitelji, a to je nedovoljan broj mjesta u vrtiću i cjenovna pristupačnost svim obiteljima. – Grade se dva nova vrtića, u planu su još dva – u Srdočima i na Kantridi, obnavljamo postojeće vrtiće, prvi smo u Hrvatskoj otvorili vrtić u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, gdje mladi studenti mogu obavljati praksu, rekla je Krpan, a Filipović je podsjetio na 200 novih vrtićkih mjesta u proteklom mandatu. Vukorepa je rekao kako bi trebalo osigurati besplatan vrtić za svu djecu u vrtićima kojima je osnivač Grad Rijeka, Rinčić smatra kako to ne bi bilo pravedno prema djeci koja idu u privatne i vrtiće drugih osnivača, a Mandić je kazala kako bi plaće odgojitelja trebala preuzeti država, a grad sufinancirati i privatne vrtiće, dadilje, pa čak i baka-servise. Zelič je rekao da bi prije toga trebalo izgraditi dovoljan broj vrtića te osigurati dovoljan i kvalitetan kadar. – Besplatno je nemoguća misija u bilo čemu, jer to opet netko mora platiti, u ovom slučaju porezni obveznici, rekao je Filipović. |
Očekivano, veću raspravu izazvao je i projekt izgradnje autobusnog kolodvora Žabica, za koji je većina političara rekla da se čekao predugo, punih dvadeset godina, ali i kritizirala prodaju Žabice privatnicima.
– Žabica se gradi i Rijeka će uskoro imati novi autobusni kolodvor, na što sam posebno ponosan, rekao je Marko Filipović, a Iva Rinčić odgovorila mu je kako nije izgrađena niti jedna kvartovska garaža, a upravo je novac od prodaje Žabice bio za to namijenjen.
– Kvartovske garaže su isprojektirane i ne možete reći da se ništa ne događa, to vam neće proći, odgovorio je Filipović.
Petra Mandić rekla je kako se autobusni kolodvor nije mogao prije izgraditi jer SDP nije osigurao novce i prodaja je bila jedino rješenje.
Mnogi gimnazijalci već imaju pravo glasa pa im je sučeljavanje koristilo u donošenju odluke za koga glasati / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Građevinski radovi
Žustra rasprava vodila se i oko prometa u Rijeci, posebice zbog intenzivnih građevinskih radova koji se izvode skoro u svakom dijelu grada, a koji usporavaju promet.
– Rijeka je trenutno najveće hrvatsko gradilište – gradi se pročišćivač, Energo provodi obnovu toplinarstva, Čistoća uspješno realizira projekt individualnog prikupljanja otpada, rekao je Marko Filipović, a Azra Zubić-Zec rekla je kako su se građani Zameta žalili kako se oko njihovih nebodera »useljava« toplana. »Nije povrijeđeno vlasništvo, radi se o obnovi toplana«, odgovorio je Filipović. Nadovezala se Sandra Krpan i rekla da će građevinski radovi bitno utjecati na kvalitetu života građana. Svi sudionici sučeljavanja složili su se kako je potrebno adaptirati se na klimatske promjene, posebno na učestale padaline koje često dovode do plavljenja dijelova grada. Bilo je riječi i o kvaliteti plaža te planovima kako ih unaprijediti da Rijeka postane prepoznatljiv primorski grad.
Podijeljeni oko »Galeba«
Očekivano, mišljenja oko broda »Galeb« bila su podijeljena. Denis Vukorepa je rekao da je brod potrebno čim prije staviti u funkciju, a kao problem istaknuo kašnjenje obnove i loše napravljene natječaje te da je »Galeb« primjer lošeg vođenja projekata. Iva Rinčić smatra da »Galeb« generira troškove te da ga je također čim prije potrebno završiti, a sadržaje koji nisu vezani uz muzejski prostor dogovoriti s ugostiteljima, građanima i drugima zainteresiranima. Također, dodala je, ovo je jedan u nizu projekata koji dijele Riječane. Petra Mandić mišljenja je kako je »Galeb« propali projekt, čija je cijena obnove s pet »skočila« na čak petnaest milijuna eura, a trošak će, smatra, svake godine biti sve veći. – S obzirom na to da ga je država proglasila kulturnim dorbom, neka ga država preuzme i odveze na Goli otok, rekla je Mandić, dok je Azra Zubić-Zec mišljenja da je bilo pametnije obnoviti Teatro Fenice. Nebojša Zelič rekao je da je »Galeb« prvi brod muzej i ima smisla da je u Rijeci, međutim, dodao je kako je problem to što još uvijek nema koncesionara za smještajni i ugostiteljski dio. Sandra Krpan i Marko Filipović očekivano se nisu složili sa svojim političkim protivnicima, pa je tako Krpan rekla da je »Galeb« brod bogate povijesti i zaštićeno kulturno dobro te ponos grada na Rječini. Da je ponosan na »Galeb«, rekao je Filipović, dodajući kako je taj brod dio svjetske povijesti kao prvi brod koji je s bijelcima došao u neku afričku zemlju. – On nam daje smjer kako gledati budućnost, rekao je Filipović, a što se tiče Teatra Fenice, dodao je, on je u privatnom vlasništvu »na jedan čudan način«. |
– Posebnost Rijeke je čisto more, prekrasne plaže moraju biti dostupne svim građanima, ali im moramo podići kvalitetu uvođenjem novih sadržaja, s naglaskom na plaže za invalide, rekla je Krpan. Filipović je kazao kako je to pitanje identiteta, a Azra Zubić-Zec da je Rijeka grad na moru, a građani imaju sve manje pristupa obali, moru i plažama. Nebojša Zelič složio se da plaže treba urediti, ali ne previše komercijalizirati i preurediti. Da Rijeka ima prekrasne plaže koje treba kontrolirati složio se Denis Vukorepa, koji smatra da one trebaju biti održavane i dostupne građanima i izvan sezone. Iva Rinčić izrazila je žaljenje što se u centru Rijeke ne može kupati, smatra kako neke plaže nisu pristupačne, a Petra Mandić mišljenja je da Rijeka ipak nema dovoljno plaža, da se do njih treba dugo voziti, pa se često ne osjeća kao da živi uz more.
