Jubilej

Kako riječki Filozofski fakultet postaje druga domovina Makedonaca

Ervin Pavleković

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Kako i sam Koneski kaže, jezik je domovina, a ako je to tako, onda možemo reći da riječki Filozofski fakultet na kojem se uče makedonski jezik, književnost i kultura polako postaje naša druga domovina, rekla je Mojsova-Čepiševska



Stota obljetnica rođenja makedonskog lingvista, pjesnika, i prevoditelja Blaže Koneskog na Filozofskom fakultetu u Rijeci obilježena je predavanjem prof. dr. Vesne Mojsove-Čepiševske, ravnateljice Međunarodnog seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu, te radnim sastankom s dekanom Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. Aleksandrom Mijatovićem na kojem je bilo riječi o pripremi obilježavanja 15. godine rada Lektorata za makedonski jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci.


Ravnateljica Međunarodnoga seminara za makedonski jezik, književnosti kulturu pri Sveučilištu sv. Ćirila i Metoda u Skopju, pod čijem su ingerencijom lektorati za makedonski jezik diljem svijeta, kazala je da je ovo prvi put da se nešto vezano za obljetnicu rođenja Blaža Koneskog zbiva izvan Makedonije, i to na najmlađem lekoratu za makedonski u svijetu.


Tri aspekta djelatnosti


– Kako i sam Koneski kaže, jezik je domovina, a ako je to tako, onda možemo reći da Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci na kojem se uče makedonski jezik, makedonska književnost i kultura polako postaje naša druga domovina, rekla je Mojsova-Čepiševska.





Na radnom sastanku prof. dr. Mojsova-Čepiševska i izv. prof. dr. Mijatović govorili su o svim dosadašnjim uspjesima Lektorata za makedonski jezik, o njegovom daljnjem razvoju, a obavili su i prve pripreme za obilježavanje 15. obljetnice 2023. godine od njegova osnivanja te odredili neke daljnje razvojne smjerove, osobito one koji se tiču nastavne i znanstvene djelatnosti.


– Lektorat za makedonski jezik utemeljen je zahvaljujući aktivnostima profesora emeritusa Gorana Kalogjere koji je tad bio prorektor na Sveučilištu, te se u vrlo kratkom razdoblju razvio dosegavši najveću brojnost u usporedbi s trenutnim stanjem na drugim lektoratima za makedonski u svijetu.


Naime, procjena je da je od osnivanja Lektorata do ove akademske godine kroz njega prošlo oko 2.000 studenata, što je dokaz velikog interesa, a dosad je razvio tri aspekta djelatnosti – nastavnu, znanstvenu i izdavačku, rekao je Mijatović.


Velik interes studenata


Veleposlanik Republike Sjeverne Makedonije prof. dr. Milaim Fetai, istaknuo je da ove godine Lektorat za makedonski jezik na Sveučilištu u Rijeci obilježava 13. obljetnicu, što je još jedan pokazatelj dobrih prijateljskih odnosa između dviju država, Hrvatske i Makedonije, koji imaju svoju dugu povijest i tradiciju.


S hrvatske strane, napomenuo je, ima toliko širine i toliko gostoprimstva da je omogućeno da se riječki lektorat razvije u najveći lektorat makedonskog u svijetu, stoga se zahvalio Sveučilištu u Rijeci te Hrvatskoj državi na održavanju toga lektorata, a studentima na velikome interesu za makedonski jezik, kulturu i tradiciju.