Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, što je jučer objavljena uoči završetka popisa stanovništva, Rijeka je grad s najvećim odljevom stanovnika u Hrvatskoj u posljednjih deset godina.

Brojke su zabrinjavajuće za cijelu Hrvatsku, koja je prema toj procjeni izgubila oko 238.000 stanovnika u zadnjem desetljeću, a tri najveća grada iza Zagreba – Rijeka, Split i Osijek bilježe najveće gubitke broja ljudi prijavljenih na svom području.

To je u omjerima i logično, jer se radi o tri grada s najvećom populacijom iza Zagreba, no i apsolutne brojke su velike: tako se procjenjuje da je iz Rijeke otišlo oko 14.500 stanovnika, iz Splita deset tisuća, a iz Osijeka 7.600 stanovnika. Slijede Slavonski Brod, Vukovar, Karlovac, Petrinja, Požega, Đakovo itd.

Kad se promatraju relativni pokazatelji, u depopulaciji prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar jer je u zadnjem desetljeću izgubio čak petinu stanovništva. Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri slavonska grada – Požega, Slavonski Brod i Đakovo, a slično je i s Petrinjom, te Siskom i Kutinom, koji su svi također izgubili preko 10 posto stanovništva.

Za komentar ovih brojki zamolili smo riječkog gradonačelnika Marka Filipovića.

“Riječ je o procijenjenom gubitku stanovništva u zadnjih deset godina koji je za Rijeku 11,3%. Pritom, puno veći gubitak stanovništva imaju gradovi u Slavoniji, ali na Jadranu je Rijeka nažalost od većih gradova izgubila ponajveći postotak. No, treba imati na umu specifičnost Rijeke kao najgušće naseljenog grada u Hrvatskoj a i šire.

Ovdje, nažalost, nema dovoljno prostora za poslovne zone a prometna i lučka infrastruktura gradi se praktički 20 godina kasnije u odnosu na konkurentske gradove. Prostorna ograničenost na 44km2 uzrokuje visoke cijene nekretnina nepristupačne mladima.

No, na ovaj trend iseljavanja nastojimo utjecat projektima koje planiramo poput izgradnje stanova za najam za mlade obitelji, ulaganja u vrtiće i jaslice kako bi svi roditelji imali mogućnost smještaja djece.

Također, ulaganjima u sveučilište i u poduzetnički sektor Rijeka se nastoji adekvatno boriti s odlaskom stanovništva.

No i dalje treba imati na umu da Rijeka nije usamljen otok već da se čitava Hrvatska susreće s odlaskom ljudi u druge zemlje gdje su uvjeti rada i života bolji.

U tom smislu, čitava nacionalna politika trebala bi se intenzivnije pozabaviti ovom činjenicom”, kaže riječki gradonačelnik.

Pad broja žitelja

Grad koji bilježi veliki porast broja stanovnika je, očekivano, Grad Zagreb koji danas ima skoro 19.000 stanovnika više nego 2011. godine, no rastu i Solin, Kaštela, Dubrovnik, Sv. Nedjelja, Čakovec, Samobor, Zadar i Zaprešić. Iz ovoga je jasno da je ne samo Zagreb, nego i okolna mjesta, u ekspanziji, posebno mjesta poput Samobora ili Sv. Nedjelje gdje su prirezi manji nego u prosjeku Hrvatske i gdje postoje dodatni populacijski poticaji od lokalnih jedinica. Sam Zagreb po toj procjeni sad broji 808.000 stanovnika, dok je Rijeka u apsolutnom iznosu pala sa 128.600 na 114.000 stanovnika. To je više od deset postotnog pada broja žitelja. Splitska okolica, kao i zagrebačka, bilježi rast broja stanovnika u manjim općinama i gradovima u blizini.

Kad su županije u pitanju, u padu broja stanovnika prednjači Slavonija: Osječko-baranjska županija, pa Vukovarsko-srijemska, Sisačka, Brodsko-posavska, a na petom mjestu je Primorsko-goranska županija. Primjerice, gledajući regionalno, Splitsko-dalmatinska županija ne stoji loše, tek je deseta po padu broja žitelja, a rast ukupno bilježe Istarska županija i Grad Zagreb.

Prema toj procjeni DSZ-a, Hrvatska je u cjelini početkom ove godine imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je 237 tisuća manje nego po zadnjem popisu 2011. godine. To znači da je u manje od 10 godina izgubila više od pet posto populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika.

Sastav stanovništva

Demografi Stjepan Šterc i Anđelko Akrap još su pri najavama novog popisa stanovništva izjavljivali kako oni očekuju da se ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio na ispod četiri milijuna.

Kako je poznato, novu demografsku sliku Hrvatske trebali bismo saznati krajem ove godine, kada se očekuje objava aktualnog popisa stanovništva. Uz točan broj stanovnika, saznat ćemo druge demografske pokazatelje, poput sastava stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim i ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku i izvorima prihoda. Također, doznat ćemo u kakvim stanovima i kućama žive Hrvati, te u kojoj vrsti obitelji i partnerstava građani Hrvatske žive. Terenski popis stanovništva još traje, do kraja ovog tjedna, 29. listopada.