Hrvatska još uvijek drži donji dio ljestvice među EU zemljama po pitanju ravnopravnosti spolova. Iako je napredovala za dva mjesta, Hrvatska se još uvijek nalazi deset bodova iza prosječnog indeksa ravnopravnosti spolova na razini EU-a – istaknula je na panel-raspravi Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pučka pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, riječki Pravni fakultet organizirao je raspravu »Ljudska prava u Republici Hrvatskoj – pogled kroz perspektivu pravobraniteljskih ureda« u okviru koje su predstavljeni svi hrvatski uredi pravobranitelja

. Cilj panel-rasprave, pojasnila je dekanica Pravnog fakulteta, prof. dr. Vesna Crnić Grotić, bio je prikazati uloge pravobraniteljskih ureda u zaštiti ljudskih prava.

– Zaštita ljudskih prava imperativ je svakog društva, a osobito je imperativ za naše postkonfliktno društvo, istaknula je prof. dr. Crnić Grotić.

Zabrinjavajući rezultati

Iznoseći pojedinosti djelokruga svog rada pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao posebno zabrinjavajuće je apostrofirala rezultate istraživanja među mladima koji pokazuju da 40 posto djevojaka smatra da je fizičko nasilje u vezi prihvatljivo, ali je upozorila i da ravnopravnost spolova nije samo ženska stvar, jer i muškarci mogu biti diskriminirani, što najviše dolazi do izražaja kod favoriziranja majki u procesu odluke s kim će dijete živjeti nakon razvoda roditelja te kod zapošljavanja na pojedina radna mjesta kao što su odgojitelji u vrtićima, blagajne, čistači i asistenti pri porodu.

Najveći postotak pritužbi – više od 50 posto – taj Ured zaprima upravo vezano za područje zapošljavanja i rada, a visok postotak pritužbi – između 30 do 35 posto – vezan je i uz nasilje nad ženama.

Ured pučke pravobraniteljice, dodala je zamjenica pravobraniteljice Dijana Kesonja, posljednje dvije godine bilježi veliki broj pritužbi vezanih za epidemiju i potrese.

– Praćenjem utjecaja mjera za suzbijanje epidemije COVID-19 ukazali smo na posebno ranjive skupine te su iz odluke o primjeni COVID-potvrda u državnom i javnom sektoru kao jedan od izuzetaka navedeni oni koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu primiti cjepivo.

Također smo kroz preporuku osigurali u trgovačkom društvu pružanje usluga građanima koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu nositi zaštitne maske za lice, kazala je Kesonja.

Najmlađi ured

Predstavljajući riječki Ured pravobraniteljice za djecu, savjetnica Ana Albrecht Čekada iznijela je statističke podatke o postupanjima tog Ureda u protekle dvije godine iz kojih je vidljivo da je najveći broj predmeta kojim se Ured bavio bio vezan uz osobna i obrazovna prava djece, dok je savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Tea Rubeša, predstavila rad najmlađeg riječkog pravobraniteljskog ureda.

Naime, Ured za osobe s invaliditetom u Rijeci je s radom započeo u siječnju ove godine, a u šest mjeseci rada zaprimljena su 274 obraćanja.

– Riječki Ured pokriva područje Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, a na tim područjima živi 78.000 osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.

U protekle dvije godine našim uredima obratilo se 4.500 građana, a ono zbog čega se građani najviše obraćaju su pitanja iz područja socijalne skrbi, zapošljavanja i rada, pristupačnost i mobilnost, mirovinsko osiguranje, zdravstveno te odgoj i obrazovanje, zaključila je Rubeša.

Riječko sveučilište prepoznato među studentima s invaliditetom

Riječki Pravni fakultet  je organizirao i okrugli stol »Studenti s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja« u povodu 15. godišnjice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Tom prilikom su studenti s invaliditetom iznijeli svoja iskustva ustvrdivši da je od svih razina obrazovanja, upravo visokoškolska razina najviše prilagođena osobama s invaliditetom iako mjesta za pomaka ima, kako u pogledu arhitektonskih barijera, tako i u prilagodbi literature slabovidnim i slijepim osobama.

Na riječkom sveučilištu, kazala je voditeljica Ureda za studente s invaliditetom, Sandra Nuždić, broj studenata s invaliditetom u posljednjih se 10 godina povećao s njih 15 na trenutnih 106 studenata koliko ih je registrirano u Uredu.

Takav porast broja studenata s invaliditetom povezan je s činjenicom da ti studenti riječko sveučilište prepoznaju kao adekvatno mjesto studiranja, a riječki Ured za studente s invaliditetom istaknut je kao primjer dobre prakse.