Foto Arhiva NL
Samo nadmetanje za ovaj nekretninski kompleks od 14.200 četvornih metara održat će se 26. ožujka u prostorima ministarstva
povezane vijesti
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javni poziv za usmeno dražbovanje za Vilu Svežanj u Kostreni, i to po početnoj cijeni od 3.762.517 eura.
Ponude zainteresiranih primaju se do, zaključno, 19. ožujka do kada je, prema propozicijama javnog poziva, potrebno uplatiti jamčevinu u iznosu od 188.126 eura.
Samo nadmetanje za ovaj nekretninski kompleks od 14.200 četvornih metara održat će se 26. ožujka u prostorima ministarstva, u Dežmanovoj ulici u Zagrebu.
Stav Općine Kostrena
Kostrenski vijećnici na sjednici Općinskog vijeća u prosincu 2025. godine jednoglasno su proglasili Vilu Stipanović nekretninom od lokalnog značaja.
Radi se o nekadašnjem kompleksu Jugolinije na atraktivnoj lokaciji iznad uvale Svežanj koji je danas u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske.
Povod ovoj odluci bila su višegodišnja spominjanja investitora koji je bacio oko na ovu lokaciju i pokupovao okolna zemljišta, s navodnom namjerom da se na tom području, unatoč činjenici što se ono nalazi u zelenom pojasu gdje prostornoplanska dokumentacija ne dozvoljava izgradnju izvan postojećih gabarita, sagradi veliki kompleks Hiltona na ovoj strani Riječkog zaljeva.
Zajedno s odlukom, iz Općine Kostrena prema vlasnicima Vile Svežanj, CERP-u i resoru Branka Bačića, opetovano je upućen dopis sa zahtjevom da se ta nekretnina, zbog njezinog povijesnog, kulturnog i društvenog značaja, prepusti Općini Kostrena. S tom inicijativom Kostrenjani pokušavaju još od 2017. godine, ali iz Zagreba nije bilo sluha.
Kostrenski načelnik Dražen Vranić podsjetio je kako su ovaj prijedlog krajem prošle godine dopunili i opcijom da Općina Kostrena od države kupi Vilu Svežanj neposrednom pogodbom po utvrđenoj tržišnoj vrijednosti, pozivajući se pritom na članak 25. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Odgovora, kaže nam Vranić, nisu dobili.
Osim ako se pod time ne smatra jučerašnja objava javnog poziva svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama za sudjelovanje na dražbi, dodali bismo. Drugim riječima, država i ministar Branko Bačić ne iskazuju sluha na traženja Općine Kostrena da im se Vila Svežanj proda ili prepusti kako bi taj kompleks dobio javnu funkciju.
Vila Stipanović građena je u razdoblju od 1937. do 1939. godine prema projektu sušačkog graditelja Borena Emilija, u uvali Svežanj u Kostreni. Prvotni vlasnici bili su dr. Vjekoslav Stipanović i njegova supruga Elvira. Tijekom povijesti vila je imala višestruku funkciju – obiteljski objekt, restoran, te ugostiteljski objekt s apartmanima nakon proširenja 1986. godine. Kompleks obuhvaća približno 14.000 četvornih metara zemljišta, a vlasništvo je podijeljeno između Republike Hrvatske (37/100) i CERP-a (63/100).
Povijesna vrijednost vile
U Općini Kostrena svoju odluku obrazlažu kako se povijesna vrijednost Vile Stipanović očituje u tome da je izgrađena u razdoblju od 1937 do 1939. godine te je povezana s djelovanjem dr. Vjekoslava Stipanovića, cijenjenog liječnika koji je desetljećima skrbio o mještanima Kostrene.
U prostorima vile bila je njegova ordinacija – mjesto zdravstvene i humanitarne pomoći lokalnoj zajednici, osobito u ratnim godinama.
Arhitektonsku vrijednost vile ističe činjenica da se radi o primjeru međuratne modernističke arhitekture na Kvarneru te da je rijetki sačuvani objekt iz tog razdoblja u Kostreni, uz samo more.
Projekt Borena Emilija ima dokumentiranu graditeljsku važnost, a vila je integralni dio urbanog identiteta uvale Svežanj.
Nakon Drugog svjetskog rata služila je kao radničko i sindikalno odmaralište, najprije industrije Gavrilović, kasnije Jugolinije i Croatia Linea, što je, kako se ističe u odluci, primjer društvene povijesti i socijalnog turizma u Hrvatskoj.
U 1970-im i 1980-im godinama dograđeni su sadržaji kao što su kuglana, igrališta i taverna, što svjedoči o razvoju rekreativne i društvene funkcije objekta.
Ujedno, vila i plaža Treći pesak postali su simbol javnog prostora Kostrene, jer su mještani već 1939. obranili pravo na slobodan pristup moru.
