OTEŽANO LIJEČENJE 

Dotrajali uređaji u KBC Rijeka se stalno kvare, onkološki pacijenti na rubu živaca: “To je tužno i nepodnošljivo”

Ljerka Bratonja Martinović

Javila nam se onkološka pacijentica koja je u više od mjesec dana uspjela "odraditi" samo 14 zračenja



Dok ministar zdravstva Vili Beroš brusi svoju zdravstvenu reformu, onkološki pacijenti i dalje zbog dotrajalih uređaja za zračenje u hrvatskim bolnicama čekaju na terapiju koja znači život.


U KBC-u Rijeka linearni se akceleratori čitavu godinu stalno kvare, zbog čega su pacijenti na rubu živaca.


Javila nam se tako onkološka pacijentica koja je u više od mjesec dana uspjela “odraditi” samo 14 zračenja, iako bi se po svim pravilima zračenje moralo odvijati kontinuirano, dan za danom, kako bi bilo uspješno.




Slične probleme, kako doznajemo, imaju i pacijenti na radiološkoj terapiji u drugim bolnicama.


– Zbog kvara uređaja za radioterapiju, tijekom 29 radnih dana uspjela sam odraditi samo 14 zračenja. To je tužna i nepodnošljiva situacija za teško oboljele i njihove obitelji, požalila nam se pacijentica S.T. (podaci poznati redakciji).


Podsjeća pritom na to da KBC Rijeka pokriva ne samo područje grada Rijeke, već tri županije – Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku.


Kad su postojeći uređaji u aktivnom stanju, dnevno se na njima liječi više od stotinu pacijenata. No, kada stanu, pacijenti su na čekanju. Za onkološke bolesnike, nedopustivom.


U KBC-u Rijeka kažu da čine maksimalno što mogu u okolnostima gdje ovise o dotrajaloj opremi i čekaju nabavku novih uređaja.


– Na Klinici za radioterapiju i onkologiju nalaze se dva linearna akceleratora, Oncor Impression koji je instaliran 2009. i Oncor Expression koji je započeo s radom 2011. godine.


Kvarovi na koje ne možemo utjecati otklanjaju se u najkraćem roku, uz promptne reakcije nadležnog servisa, poručuju iz ravnateljstva riječkog KBC-a.


Nema natječaja


Na aparatima se, kažu, radi u dvije smjene, a sveukupni puni kapacitet uređaja je do 120 pacijenata na dan.


– KBC Rijeka ulaže maksimalne napore u osiguravanju optimalne zdravstvene skrbi, a zastoji u isporuci radioterapije nadoknađuju se kroz rad vikendima i neradnim danima.


S obzirom na visoke cijene i strateški značaj, zalaganjem našeg Ministarstva zdravstva u tijeku je realizacija nacionalnog projekta nabave nove radioterapijske opreme, zaključuju u ravnateljstvu riječke bolnice.



Zbog čega još nema natječaja za nabavu novih linearnih akceleratora, ako se zna da je Ministarstvo zdravstva ljetos najavilo da će Nacionalni plan za oporavak i otpornost osigurati 640 milijuna kuna za nabavku opreme za liječenje onkoloških bolesnika?


Taj je novac u prvom redu trebao biti usmjeren za osuvremenjivanje linearnih akceleratora u hrvatskim bolnicama, kako bi se postigao europski prosjek opremljenosti i poboljšala kvaliteta provođenja radioterapije.


Očekuje se da bi uskoro trebao krenuti prvi krug nabave novih uređaja, ali detalji tog poziva još nisu poznati.


Na naš upit o tome u kojoj je fazi nabavka linearnih akceleratora i kad bi se oni napokon mogli naći u bolnicama, iz Ministarstva zdravstva poručuju da su “provedene tehničke konzultacije sa zainteresiranim gospodarskim subjektima” te da uskoro slijedi javno savjetovanje.


Akcijski plan za implementaciju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, koji je trebao operacionalizirati nabavu i distribuciju radioterapijske opreme, do danas, međutim, nije ugledao svjetlo dana.


Kompleksna procedura


Temeljem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka iz 2020. godine, donesena je odluka da se do 2025. utroši 780 milijuna kuna na kupnju linearnih akceleratora.


Zdravstvena je administracija dala do znanja da se na nove uređaje, zbog kompleksnih procedura koje traži Europska unija, treba čekati dulje vrijeme, no čekati do 2025. godine da bi u bolnice stigli novi uređaji za zračenje pacijentima je potpuno neprihvatljivo.


Dobro je poznato kakve su posljedice neadekvatnog liječenja raka – u odnosu na zapadnoeuropske zemlje, Hrvatska danas ima 40 posto manje preživljenje od raka, a prema smrtnosti od raka, u usporedbi s ostalim zemljama EU-a, na petome smo mjestu.


Svake godine od raka oboli više od 25.000 građana, a umre ih gotovo 15.000.


Unatoč donošenju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, kojem je svrha da ishod liječenja oboljelih od raka bude iznad europskog prosjeka, stvari se do danas nisu pomakle s mrtve točke.


Od prosinca 2020., kad je dokument donesen, umrlo je više od 15.000 ljudi, a procjenjuje se da 2.648 osoba nije trebalo umrijeti od raka da smo dostigli prosječnu stopu smrtnosti od raka u EU.