Dorić: Platforme neće biti vidljive s kopna, a investitori će morati koristiti lokalne pogone i radnu snagu

Snimio Vedran KARUZA

RIJEKA  Nekoliko faktora je bitno kad je o istraživanju nafte i plina u Jadranu riječ: prvo, platforme neće biti vidljive s otoka i kopna jer neće moći biti bliže od 6 kilometara od otoka te 10 kilometara od obale. Drugo, investitori će ugovorom biti obavezani da koriste lokalnu radnu snagu, lokalne proizvodne pogone za opremu i lokalne resurse. Treće, i dosad je bilo istraživanja Jadrana, već 40 godina, no dok je dosad u državni proračun investitor uplaćivao 5 posto prihoda, sada se regulativa mijenja te u budžet izravno ide 45 prihoda, a investitorima ostaje 45 posto. Na koncu, mjere zaštite okoliša su najviše moguće i svi investitori morat će ih bezuvjetno poštivati – izjavila je ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić koja je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji  riječkog i pulskog HNS-a promovirala Vladin projekt istraživanja nafte i plina u Jadranu.Do kraja ožujka bit će dovršena Strateška studija za projekt, a potom odabrani i investitori koji će na 10 istražnih područja u Jadranu tražiti naftu i plin.– Istraživanje ugljikovodika u Jadranu nije izmišljeno jučer – 40 godina se obavljaju istraživanja, kod Istre godinama postoji 18 plinskih platformi, dapače do pred godinu dana cijeli Jadran je bio pod dozvolom za istraživanje, a sada je taj prostor smanjen. Nova Strateška studija koja je u izradi, a koja obuhvaća i predstudije utjecaja na okoliš, donijet će potpuno jasne mjere i ograničenja u svrhu zaštite okoliša – kazala je Dorić. Među ostalim ta se ograničenja odnose i na razini seizmičke buke sa istraživačkih brodova, kao sve ostale mjere zaštite za morske organizme i zaštićene vrste. – Jadranom godišnje prolazi oko 4.000 tankera i gotovo isto toliko kruzera. A s druge strane Jadrana je stotinjak platformi – kazala je Dorić.

»Svatko ima pravo na strah, i strah može biti i opravdan, ali mi moramo učiniti sve da se maksimalno poštuju standardi zaštite okoliša uz korištenje najmodernijih tehnologija, i taj strah će nestati«, rekao je Bukša. Turizam i ribarstvo moraju opstati, i opstat će, ali ne možemo cjelokupni razvoj bazirati samo na nekim granama. Svaku šansu moramo prihvatiti, zaključio je.

Čelnik pulskog HNS-a Alen Damjanić bio je sasvim konkretan i zelene pozvao da oni nađu druge poslove koji mogu osigurati tisuće novih radnih mjesta za same poslove crpljenja ugljikovodika i brodogradnje koja će biti angažirana ako dođu velike svjetske kompanije koje će crpiti naftu i plin.– Sjećamo se kad je svojedobro Uljanik sagradio platformu Labin, to je bio ponos i dika bivše države. A danas, kad je industrija u Hrvatskoj propala, na svaki pokušaj oživljavanja brodogradnje javljaju se stotine prosvjednika. Studija će dokazati da ćemo tražiti najviše mjere zaštite okoliša, no prosvjedi ne prestaju. Pa evo ja pozivam zelene, sindikate, prosvjednike neka dođu u Istru i neka u nekoj drugoj djelatnosti nađu tisuće radnih mjesta, ako mogu. Pa valjda ljudi imaju pravo raditi i primati pristojne plaće, a upravo u ovoj djelatnosti, s visokim tehnologijama, zarađuju se najbolje plaće – rekao je Damjanić.– Ovo je prilika koja se mora iskoristiti. Imamo u PGŽ razvijenu brodogradnju, imamo Janaf, imamo luku, imamo aerodrom, imamo budući LNG terminal. Iskoristimo priliku i postanimo razvojno-tehnološki centar Hrvatske. Mi u HNS-u učinit ćemo sve da lokalnu i državnu politiku natjeramo da iskoriste tu razvojnu šansu – rekao je zaključno predsjednik HNS-a Rijeke Juraj Bukša.

Dorić: Platforme neće biti vidljive s kopna, a investitori će morati koristiti lokalne pogone i radnu snagu

Lidlova super ponuda