RIJEKA – Caritas Riječke nadbiskupije obilježit će na blagdan sv. Lucije i ovogodišnju Nedjelju Caritasa 50 godina djelovanja.

U dvorani nadbiskupijskog Caritasa na Škurinju tim povodom je jučer održana božićna pressica na kojoj su, uz ravnateljicu nadbiskupijskog Caritasa s. Mariju Faustinu Kovačević, pregled ovogodišnjeg rada četiriju specijaliziranih ustanova riječkog Caritasa iznijeli voditelji tih ustanova: Željka Frković, ravnateljica Sv. Ane – Caritasova doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja koji djeluje već 27 godina; s. Veronika Mila Popić voditeljica Kuće utočišta sv. Vinka Paulskog, koja također radi dugi niz godina; Marija Mioč, ministra Franjevačkog svjetovnog reda Trsat u ime Prihvatilišta za beskućnike Ruže sv. Franje te Pjer Orlić, voditelj prihvatilišta; i Elida Verunica, voditeljica Socijalne samoposluge Kruh sv. Elizabete.

Naglasili su kako i u ograničenostima zbog epidemije dobra djela i putovi solidarnosti nisu zaustavljeni ni smanjeni, već se odvijaju uz epidemiološke mjere. Također su izdvojili suradnju i podršku koju karitativne ustanove primaju od Grada Rijeke i PGŽ-a, kao i mnogih ustanova, te zahvalili svim dobrotvorima, kako nebrojenim građanima tako i mnogim tvrtkama, i volonterima. Rad Hospicija Marija Krucifiksa Kozulić nije posebno predstavljen s obzirom na to da uskoro postaje zdravstvena ustanova Riječke nadbiskupije

Karitativna mreža

Ravnateljica središnjeg Caritasa s. Kovačević objasnila je da je riječki Caritas osnovan 13. prosinca 1970. u Dominikanskom samostanu u središtu Rijeke, da su njegovi početci bili skromni, a da su demokratske promjene i Domovinski rat bili prekretnica u karitativnom djelovanju. Ono je, objasnila je, iz volonterskog pomaganja ljudima u nevolji preraslo u institucionalni oblik, a nadbiskupijski Caritas je u tome vremenu rastao i mijenjao se sukladno potrebama društva. Tako posljednjih godina, pa i desetljeća uz središnji Caritas, koji provodi cijeli niz programa pomoći ljudima u potrebi, na području Nadbiskupije djeluje još pet samostalnih specijaliziranih karitativnih ustanova, koje zajedno čine mrežu karitativne djelatnosti u Nadbiskupiji.

– Danas pomoć nadbiskupijskog Caritasa godišnje primi više od 2000 osoba ili obitelji. Djeca, starije osobe, bolesni i nemoćni, obitelji s više djece, ciljane su skupine osoba kojima pomaže središnja karitativna ustanova. Broj korisnika usluga još je veći kada se pribroje korisnici usluga pet karitasovih ustanova koje se brinu o siromašnima, beskućnicima, žrtvama obiteljskog nasilja i umirućima, rekla je zahvalivši i volonterima župnih karitasa.

Dom Sv. Ana od nedavno vodi nova ravnateljica Željka Frković jer je nakon 27 godina vodstva doma u zasluženu mirovinu otišla s. Suzana Samardžić. Kako je rekla Frković, dom je dosad ovoj godini imao 50 korisnika, dok je u 27 godina djelovanja zbrinuo gotovo 2000 žena i djece. Objasnila je da s korisnicima radi stručni tim, i to individualnim pristupom, a cilj je ojačati sve njihove snage, kako bi žene za sebe i djecu mogle stvoriti novi život.

Vrt beskućnika

Kuća Utočišta i Depaul Hrvatska na čelu sa s. Popić i u vremenu pandemije provodi sve svoje brojne programe pomoći siromašnima, štoviše pokrenula je i neke nove, poput resocijalizacijskog Vrta beskućnika i rada s beskućnicima koji imaju problema s ovisnostima. Svakodnevno u Kući utočišta tople obroke prima 70 osoba, a godišnje njih 200, no Kuća utočišta se trudi cjelovito pomoći svakoj osobi, od socijalizacije i higijene do duhovne pomoći. Prihvatilište za beskućnike Ruže sv. Franje, otvoreno je 2007. godine, i sadašnji mu je kapacitet 14 mjesta, 12 za muškarce i dva za žene. Ove je godine zbrinulo 21 osobu, a u 13 godina rada imalo je više od 600 korisnika od kojih je više od 70 posto resocijalizirano, najviše putem projekta Ulične svjetiljke.

– Godišnje prihvatilištem prođe do 50 korisnika, no zbog pandemije ove je godine fluktuacija manja, rekla je Mioč spomenuvši važne resocijalizacijske programe prihvatilišta, kako postojeće tako i one koje se priprema. U tome je izdvojila projekt male stambene zajednice, koja bi bila prijelazna faza, pomoć do potpunog osamostaljenja osobe nakon izlaska iz prihvatilišta.

Socijalna samoposluga radi punim kapacitetom zahvaljujući donacijama građana i pomoći mnogih institucija i ustanova te i sada svaki mjesec pomaže siromašnim pojedincima i obiteljima.

– Imamo oko 700 korisničkih iskaznica, ali je korisnika puno više. U ovom trenutku hrane imamo jer smo krenuli s novom akcijom u nekim centrima, i s akcijom na Korzu. Ali hrana se troši, i trebamo je i dalje prikupljati, poručila je Verunica, rekavši da osim paketa hrane potrebitima Socijalna samoposluga sada pruža i stručnu pravnu i psihološku pomoć.

Zatvorena vrata socijalnoj samoposluzi

Socijalna samoposluga sada ima odobrenje hranu prikupljati samo u Tower centru, u ZTC-u te u Trgovinama Krk, dok to ostali trgovački centri odavno ne dozvoljavaju.

– Ne razumijemo zašto, jer imali smo dobru suradnju. Jednom u dva mjeseca bili smo u nekom trgovačkom centru, nitko nikomu nije smetao, a zajedno smo radili za dobro drugih, siromašnih sugrađana, poručila je Marija Mioč, dugogodišnja volonterka Socijalne samoposluge.