U ispunjenoj dvorani Filozofskog fakulteta u Rijeci održana je tribina pod nazivom “Djeca nam nisu dobro”. U organizaciji Udruge studenata psihologije “PSIRIUS”, tribina je okupila studente, roditelje s djecom i jednim psom, ali i starije građane s jednim ciljem – otvoriti dijalog o mentalnom zdravlju najmlađih u doba digitalne dominacije.

Iako je povod bio predstavljanje hrvatskog Zakona o digitalnoj zaštiti djece, rasprava je dobila globalni kontekst analizom nedavne radikalne odluke Australije da zabrani korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina.

Kekin nije štedjela riječi

Glavna govornica, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, Ivana Kekin, nije štedjela riječi opisujući neravnopravnu borbu između djece i tehnoloških divova.

Upozorila je na sve agresivniju ulogu algoritama koji više nisu samo pasivni promatrači, već aktivni kreatori dječjeg ponašanja.

Algoritmi precizno analiziraju ponašanje djece – što gledaju, na što se zadrže, što im izaziva emociju – i zatim im nude sve više sadržaja koji ih drže prikovane za ekran, istaknula je Kekin, dodavši kako taj put često vodi od nevinih crtica do radikalnog i ekstremnog sadržaja u svega nekoliko klikova.

Naglašeno je kako nije riječ o “lijenosti” ili “razmaženosti” novih generacija, već o sofisticiranom poslovnom modelu koji monetizira dječju pažnju, anksioznost i ovisnost.

U svijetu gdje svako treće dijete mjesečno doživljava oblik digitalnog nasilja, a profili se otvaraju već s deset godina, djeca protiv takvih sustava nemaju šanse bez regulacije.

Poseban interes publike izazvala je rasprava o australskom presedanu. Sudionici panela osvrnuli su se na odluku tamošnjih vlasti da zakonski zabrane pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina.

“Vrijeme promatranja” je prošlo

Panelisti su se složili da takav potez, iako radikalan, jasno signalizira da je “vrijeme promatranja” prošlo. Raspravljalo se može li Hrvatska, i Europska unija općenito, slijediti taj smjer ili je put u strožoj regulaciji postojećeg stanja.

Zaključak je bio jasan. Država mora preuzeti odgovornost jer teret zaštite ne može ostati isključivo na leđima roditelja koji se bore protiv milijarderskih korporacija.

Kao odgovor na ove izazove, na tribini je predstavljen prijedlog prvog hrvatskog Zakona o digitalnoj zaštiti djece. Prijedlog donosi konkretne mjere koje bi trebale promijeniti digitalni krajolik za najmlađe u Hrvatskoj, a to je ograničenje upotrebe mobitela u školama, kako bi se vratila koncentracija i socijalizacija uživo, obvezni roditeljski pristanak za korištenje društvenih mreža do određene dobiti, sustavna prevencija digitalnog nasilja kroz obrazovni sustav te multidisciplinarni pristup.

Uz Ivanu Kekin, složenost problema iz svojih su perspektiva osvijetlili i ostali panelisti. Luka Kerečin, stručnjak za komunikaciju, govorio je o načinima na koje se medijski sadržaji plasiraju ranjivim skupinama, dok je psihologinja i psihoterapeutkinja Tina Gregorović Hlušička pružila uvid u psihološke posljedice prekomjerne izloženosti ekranima.

Tihana Đerek, odgojiteljica u dječjem vrtiću, upozorila je da se promjene u ponašanju i motorici vide već kod djece vrtićke dobi.

Tribina je zaključena je porukom da tehnologija sama po sebi nije neprijatelj, ali njezina trenutna, neregulirana primjena izravno šteti razvoju djece.

Puna dvorana potvrdila da je tema mentalnog zdravlja mladih postala prvorazredno društveno pitanje koje zahtijeva hitne i konkretne poteze.