Misa i simpozij

Desetljeće riječkog hospicija “Marija Krucifiksa Kozulić”: Utočište za pacijente u terminalnoj fazi bolesti

Sanja Gašpert

Snimila Ana KRIŽANEC

Snimila Ana KRIŽANEC

U proteklih deset godina riječki hospicij primio je više od 2.600 pacijenata, istaknula je ravnateljica hospicija č.s. Leopolda Ivković, naglasivši kako je riječki hospicij jedina ustanova palijativne zdravstvene skrbi takve vrste u Hrvatskoj, koja pruža cjelovitu skrb za one čija bolest više ne reagira na postupke liječenja



RIJEKA – Za samo djelovanje hospicija uvijek je bila i ostala važna vjera, vjera koja nije statična, koja postaje djelotvorna, koja postaje ljubav, koja se temelji ne na znanju, nego na povjerenju u Boga. To je potrebno za sve što nam se događa, za sve naše odnose, a upravo ta i takva vjera osobito je važna u onim posljednjim trenucima života, koji su složeni i teški, kako za one koji umiru, tako i za njihove obitelji. Upravo je i zadaća hospicija omogućiti da i oni koji umiru i njihove obitelji to razdoblje prođu na što dostojanstveniji način, sa sigurnošću koju u tim trenucima može dati vjera, kazao je to jučer na svečanom misnom slavlju u kapeli Bogoslovnog sjemeništa Marije Kraljice apostola riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić u povodu desete obljetnice riječkog hospicija »Marija Krucifiksa Kozulić«.


Snimila Ana KRIŽANEC


Zahvalnice djelatnicima


Uzinić je istaknuo kako Božju odsutnost i nezainteresiranost najviše osjećamo blizinom naše vlastite smrti ili smrti naših bližnjih i zato je, dodao je, u tim trenucima potrebna pomoć u fizičkim, psihološkim i duhovnim potrebama, što upravo pruža hospicij, koji pomaže da oni koji su tu, ali i njihova rodbina budu povezani, da mogu mirno spavati s povjerenjem u Boga, povjerenjem u nas, s povjerenjem jedni u druge. Ne smijemo nikada posumnjati u Boga jer, izgubimo li vjeru ili povjerenje u Boga, izgubit ćemo povjerenje jedni u druge, zaključio je Uzinić.


Nakon svete mise, u predavaonici hospicija održan je simpozij s temom »Palijativna skrb – kada više ne možemo utjecati na ishod, ali možemo na put«. O temama »Stanje i perspektive palijativne skrbi u Hrvatskoj« govorila je dr. sc. Julijana Franinović Marković, »Ljekarnička skrb za palijativnog bolesnika« dr. med. Irena Grahovac, mag. pharm. i »O dostojanstvu umiranja« dr. sc. Marta Carti, mag. theol. Uvodnu riječ uputila je ravnateljica hospicija č.s. Leopolda Ivković, koja je rekla kako je riječki hospicij jedina ustanova palijativne zdravstvene skrbi takve vrste u Hrvatskoj, koja pruža cjelovitu skrb za one čija bolest više ne reagira na postupke liječenja.




– Riječka nadbiskupija, uz podršku Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, hospicij je otvorila 28. siječnja 2013. godine. U proteklih deset godina riječki hospicij primio je više od 2.600 pacijenata, istaknula je Ivković, koja je zahvalila svima koji su pomogli rad hospicija u proteklih deset godina te podijelila zahvalnice djelatnicima koji rade u ustanovi od njezina osnutka.


Hospicij “Marija Krucifiksa Kozulić” / NL arhiva


Jedinstvena suradnja


Simpoziju je nazočio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je rekao kako je hospicij jedinstven primjer suradnje Riječke nadbiskupije i lokalne zajednice, otvoren kao prvi takve vrste u Hrvatskoj.


– Riječka nadbiskupija je osnivač ustanove i dala je prostor za njegovo djelovanje, pomogla rekonstrukciju zgrade i preuređenje prostora s 8,5 milijuna kuna, a Grad Rijeka i Županija su s milijun kuna pomogli opremanje objekta. Županija ulaže oko šezdeset tisuća eura godišnje u rad hospicija, a upravo na inicijativu PGŽ-a nakon osnivanja hospicija postignut je dogovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje za četrnaest kreveta za palijativnu skrb, pa se djelovanje ustanove financira zahvaljujući ugovoru s HZZ-om te su smještaj i skrb za korisnike besplatni, rekao je Komadina. Zamjenik riječkog gradonačelnika Goran Palčevski istaknuo je kako je suradnja s Riječkom nadbiskupijom uvijek bila na zavidnoj razini, odvija se kroz razne oblike, a Grad sredstvima proračuna pomaže u brojnim projektima, pa tako i radu hospicija koji je, dodao je, utočište za pacijente u terminalnoj fazi bolesti, ali pruža i psihološku pomoć obitelji umirućeg. »Posljednji primjer takve suradnje između Grada Rijeke i Riječke nadbiskupije upravo su aktivnosti poduzete oko migranata na željezničkom kolodvoru«, rekao je Palčevski. Inače, Grad Rijeka godišnje za djelatnost hospicija izdvaja oko 200 tisuća kuna ili 26.560 eura.