Desetak riječkih nebodera lani dobilo nove fasade i uštedjelo na toplinskoj energiji

Bespovratna sredstva će se davati za obnovu fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, izradu energetskog pregleda radi izdavanja energetskog certifikata, ali i za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Raspisivanje natječaja Fonda očekuje se početkom ožujka

RIJEKA Tijekom 2013. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temeljem svojih natječaja za riječko područje odobrio je 1,9 milijuna kuna za ugradnju razdjelnika toplinske energije i radijatorskih termostatskih ventila za 3.700 stanova koji su priključeni na centralizirani toplinski sustav dok je za projekte u zgradarstvu (sanacija fasada po principima energetske učinkovitosti) ukupno odobreno 2,6 milijuna kuna. Upravitelji Rumat, Dogma te Megakop tijekom prošle godine dobili su sredstva za provođenje energetskih pregleda u svrhu izdavanja energetskih certifikata u 49 stambenih zgrada dok je 77 tisuća kuna otišlo za rekonstrukciju kotlovnice Sveučilišne knjižnice u Rijeci. Novčano su potpomognuti i energetski pregledi u 19 osnovnih škola. 

   Bio bi to rezime prošlogodišnjih aktivnosti, odnosno sufinanciranja Fonda u projekte ovoga grada, s ciljem poticanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Procjene su Fonda da Primorsko- goranska županija čini oko osam posto od svih ostvarenih projekta na području Hrvatske u segmetu postizanja energetske učinkovitosti na svim razinama (zgradarstvo, pregledi, oprema i drugo).

   – Grad Rijeka, kao i cijela Primorsko-goranska županija, među prvim je jedinicama regionalne i lokalne samouprave, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, započeo s mjerama energetske učinkovitosti odnosno započeo ih je primjenjivati u svojim javnim ustanovama na način da su započeli ugrađivati sustave obnovljivih izvora energije. Smatramo da su svojim primjerom motivirali građanstvo koji su započeli da slijede njihov primjer; u svojim kućanstvima intenzivnije se počelo razmišljati o mjerama racionalnog gospodarenja energijom, saznajemo od Vesne Bukarice, načelnice Sektora za energetiku pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja najavljuje nove natječaje za 2014. godinu. 

   – I u ovoj godini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 97 milijuna kuna planira sufinancirati projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Dio tog novca dobit će i građani koji će se posredstvom jedinica lokalne samouprave ili upravitelja zgrada moći kandidirati za Fondove natječaje. Bespovratna sredstva će se, među ostalim, davati za obnovu fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, izradu energetskog pregleda radi izdavanja energetskog certifikata, ali i za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Raspisivanje ovakvih natječaja Fonda očekuje se početkom ožujka ove godine, najavljuje Vesna Bukarica. Natječaje najbolje pratiti na njihovim internet stranicima – www.fzoeu.hr.

   Prema nekim podacima u Hrvatskoj još uvijek 80 posto zgrada vapi za energetskom obnovom jer to nije činjeno posljednjih 70 godina. Imperativ više nije samo mijenjati fasadu već i prozore (drvenariju) te krovišta. Kvalitetnom energetskom obnovom fasade i zamjenom stolarije vlasnik stana postiže toplinsku uštedu od četrdesetak posto, što dokazuje da se uložena sredstva i te kako isplate, a pritom se podiže i cijena nekretnine. Prošle godine, a što je naš list pisao, oko desetak riječkih nebodera obnovilo je fasade prema postulatima energetske učinkovitosti. Što znači da se fasada nije samo kozmetički uređivala odnosno bojala, već se stavljala toplinska izloacija. Riječ je o uistinu velikim zahvatima čija je vrijednost dostizala milijunske iznose. Stoga su stanari dizali kredite, a sufinanciranje Fonda u tim je slučajevima bilo itekako dobrodošlo.

___________________________________________

Izazov za građevinski sektor

      Iskustva zemalja EU, uključujući Hrvatsku, pokazuju da energetski učinkovita obnova i izgradnja niskoenergetskih zgrada trenutačno predstavlja velik izazov za građevinski sektor. Kriza u Hrvatskoj poljuljala je ovaj sektor, mnoge tvrtke više nisu na tržištu, a to se odrazilo i na kvalitetu. Energetska obnova prilika je i za otvaranje velikog broja novih/starih radnih mjesta jer, u našoj zemlji u minulih 45 godina bez posla je ostalo 40.000 građevinskih radnika, a sad nam samo za energetsku obnovu treba 43.700 novih certificiranih radnika, od toga čak 9.400 za obnovu fasada, a 6.500 za zamjenu stolarije itd. Slijedom navedenoga osmišljen je strateški dokument »Nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika u energetskoj učinkovitosti« ali i »CROskills build up« koji bi trebao stvoriti određeni broj edukatora koji bi o energetskoj učinkovitosti trebali obučavati radnike na gradilištima kako bi se postigla više kvaliteta izvođenja građevinskih radova i na primjeren način ugrađivali ekološki, održivi, energetski građevinski materijali i tehnologije. Program se sufinancira iz sredstava EU. Primjerice, Njemačka je na obnovi 1,3 milijuna stanova zaposlila 345.000 radnika, koje je dobrim dijelom »uvezla« iz siromašnijih članica EU.   

___________________________________________

Vladin »Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine«

      Vlada Republike Hrvatske prošle je godine usvojila »Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine« kojim je predviđeno da se u navedenom periodu obnovi oko 200 zgrada javne namjene, čime bi se potaknule investicije procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna. Nadalje, od država članica Europski parlament i Vijeće o energetskoj učinkovitosti traži da od 1. siječnja 2014. godine svake godine obnove 3 posto ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.  

  7. Hrvatski forum o održivoj gradnji u znaku energetske obnove zgrada – razmatrao pitanje »zašto projekti spavaju« i što možemo sami učiniti za ponovo pokretanje graditeljskog sektora.

   Energetska obnova 200 zgrada u javnom sektoru RH te 87 zgrada u vlasništvu Grada Zagreba projekti su kroz koje bi se mogle pokrenuti značajne građevinske aktivnosti i investicije. Zaključak je to i 7. Hrvatskog foruma o održivoj gradnji, održanog nedavno na Građevinskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji tvrtka Holcim d.o.o. i Građevinskog fakulteta.   

___________________________________________

Hrvatski savjet za zelenu gradnju

      Hrvatski savjet za zelenu gradnju – nova je neprofitna udruga te online zajednica promicatelja i poklonika održive gradnje u Hrvatskoj. Svrha Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju je poticati i provoditi promjene u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata i načina njihova korištenja s ciljem održivosti, a uzimajući u obzir usklađenje interesa onih koji koriste te objekte, očuvanosti okoliša, društvene odgovornosti i ekonomske isplativosti. Hrvatski savjet za zelenu gradnju pridruženi je član Svjetskog savjeta za zelenu gradnju. Ciljevi Savjeta su informiranje i educiranje javnosti, osnivanje suradnji i partnerstva s drugim organizacijama, organiziranje simpozija, seminara, radionica, konferencija i godišnjih skupova, organizaciju i sudjelovanje u kampanjama za osvješćivanje javnosti i slično. Detalji o Savjetu mogu se iščitati na internet stranicama – http://www.gbccroatia.org/.