Pročelnica Odjela za ginekološku citologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka doc. dr. Danijela Vrdoljak Mozetič nedavno je u poljskom Wroclawu izabrana za glavnu tajnicu Europske federacije citoloških društava (European Federation of Cytology Societies, EFCS).

Riječ je o krovnoj europskoj organizaciji koju čini 25 europskih citoloških društava i tri citološka društva izvan Europe, a Vrdoljak Mozetič na ovu dužnost stupila je nakon trogodišnje aktivnosti u Upravnom odboru EFCS-a gdje je bila voditeljica odbora za edukacijske projekte, a posljednjih osam godina predsjednica je Hrvatskog društva za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora.

Uzlazni put

– Na poziciju Glavne tajnice EFCS-a, kao glavne rukovodeće funkcije u Federaciji, izabrana sam proteklog mjeseca, a moj mandat u trajanju od tri godine službeno je objavljen na 43. europskom citološkom kongresu u Wroclawu, te je započeo 7. listopada 2021. Na tu dužnost stupila sam nakon trogodišnje aktivnosti u Upravnom odboru EFCS-a gdje sam bila voditeljica odbora za edukacijske projekte. Posljednjih osam godina, u dva mandata, od kojih drugi istječe krajem godine, predsjednica sam Hrvatskog društva za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora. Zahvaljujući iznimnom radu kolegica iz prethodnih rukovodstava hrvatskog društva te sadašnjeg, koje su većinom moje najbliže suradnice, godinama je građen uzlazni put hrvatske citologije koji je, moglo bi se reći, ovim izborom prepoznat na europskoj razini.

Želim pritom zahvaliti svojim kolegicama i kolegi, kao i suradnicima citotehnologinjama i citotehnolozima, te administratoricama, na profesionalnosti, prijateljstvu, širini razmišljanja, potpori i pozitivnom ozračju koje je uvijek prisutno na našoj citologiji u KBC-a Rijeka. Izbor za glavnu tajnicu svakako je veliko priznanje za mene osobno, Klinički zavod za patologiju i citologiju, KBC Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci i za hrvatsku citologiju uopće. Moji planovi su mnogobrojni, a između ostalog uključuju nove višenacionalne znanstvene projekte, edukacijske aktivnosti uključujući e-učenje, aktivaciju svih članica federacije te organizaciju budućih konferencija.

Jedan od mojih najvažnijih ciljeva je izrada ujednačene europske preporuke za kurikulum subspecijalizacije iz citologije/citopatologije koja bi bila model za primjenu na nacionalnim razinama. Također, posebna pažnja bit će posvećena odboru mladih EFCS (Young EFCS), govori Vrdoljak Mozetič.

Europska federacija citoloških društava osnovana je 1970. na prvom europskom kongresu u Pragu i od tada kontinuirano djeluje. Glavni ciljevi federacije su osmišljavanje i promicanje stručnog osposobljavanja i edukacije, poticanje razmjene znanja i iskustava te pokretanje i provođenje znanstvenih i organizacijskih projekata u citologiji. Također, potiče se i njeguje kolegijalan i prijateljski odnos između članova, pruža pomoć u rješavanju problema na znanstvenoj i organizacijskoj razini te savjetuje službena zdravstvena tijela o primjeni citologije u prevenciji bolesti i dijagnostici. Redovito se organiziraju kongresi, simpoziji, radionice ili treninzi na europskoj razini, a članovi Federacije aktivno sudjeluju u svjetskim citološkim konferencijama.

Intervencijska citologija

Sama citologija definirana je kao dijagnostička grana medicine i u širem smislu dio je djelatnosti patologije pa je u Europi i svijetu poznata i kao citopatologija. Citolozi se bave malim uzorcima stanica koji se na različite načine dobivaju iz tijela.

– Najčešće su to brisevi, uzorci dobiveni četkicom, punkcije tankom iglom, ali i spontano odljuštene stanice s unutrašnjih tjelesnih površina. Za pacijente, citološke pretrage najčešće nisu bolne niti neugodne, a u većini slučajeva mogu se izvoditi ambulantno, bez anestezije. Pomoću citologije možemo odvojiti promjene u ljudskom tijelu koje ne treba dalje operirati ili liječiti od onih koje idu u daljnju dijagnostiku i liječenje. Citologija se najčešće primjenjuje u tumorskoj dijagnostici, ali upravo negativni i benigni nalazi najčešći su, srećom, u našoj svakodnevnoj praksi. Najvažnija područja primjene citologije su ginekološka citologija, citologija štitnjače, dojke, probavnih organa, tjelesnih tekućina, hematološka citologija, pulmološka, urološka citologija, citologija slinovnica, glave i vrata te limfnih čvorova, objašnjava Vrdoljak Mozetič.

Razvoj citologije u posljednjem desetljeću obilježen je napretkom intervencijske citologije i molekularne citologije. Kako ističe Vrdoljak Mozetič, intervencijska citologija u Hrvatskoj nije novost, radi se kod nas desetljećima, ali u Europi i svijetu njezina primjena doživljava uspon i širu primjenu tek u posljednje vrijeme.

Izazov za liječnike

– Intervencijska citologija uključuje kliničke vještine i izravan kontakt s pacijentima, te složenije postupke koje zajedno provode kliničar i citolog. To su punkcije tankom ili širokom iglom, uzimanje uzoraka otiskom ili četkanjem, brza mikroskopska procjena kvalitete uzorka u samom dijagnostičkom kabinetu te brza procjena uzorka tijekom operacije. Brzim bojenjem u svega nekoliko desetaka sekundi moguće je dati prvi, orijentacijski nalaz nekog tumora ili druge promjene. Ta informacija u realnom vremenu iznimno je važna kliničaru koji može prilagoditi terapijski postupak ovisno o nalazu. Naknadno se izrađuje završni nalaz uz upotrebu složenijih analiza prema potrebi. Također, nije rijetkost da citolog sam radi ultrazvučni pregled koji mu pomaže u preciznijoj lokalizaciji promjene. Ovakav pristup potpune uključenosti citologa u rad s pacijentima i kliničarima objašnjava naziv koji se u Hrvatskoj koristi za našu djelatnost, a to je klinička citologija. S druge strane, razvoj molekularne citologije možemo zahvaliti napretku brojnih novih tehnologija koje istražuju stanice na substaničnoj razini te ciljano otkrivaju proteine, DNK ili RNK molekule povezane uz neku bolest ili tumor. Stanični uzorak, premda fizički malen, vrlo je pogodan za sve molekularne analize zbog očuvanosti staničnih struktura. Kaže se: mali uzorak, obilje informacija, objašnjava Vrdoljak Mozetič.

Percepcija je da su citolozi liječnici u sjeni, no nova glavna tajnica EFCS-a to bi nazvala polusjenom i tu poziciju, kako dodaje, ne bi mijenjala. Kombinacija kliničkog i dijagnostičko-laboratorijskog rada uz praćenje uzorka od samog pacijenta do završne dijagnoze, prema njezinim riječima, iznimno je zanimljiva i izazovna za liječnike i korisna za pacijente.

– Citologija vrata maternice, odnosno papa-test, možda je najpoznatija citološka pretraga. U suvremenoj onkologiji nezaobilazni su pojmovi ciljanog liječenja ili imunoterapije. Brojni su novi lijekovi koji se u tu svrhu primjenjuju. No, da bi pacijentu zaista bila odobrena ciljana terapija, uz kliničke i osnovne morfološke osobine tumora, potrebne su dodatne analize tumorskog tkiva. Te analize kombinirano se primjenjuju na tkivnim i staničnim uzorcima te stoga patolog i citolog u tom procesu imaju ključnu ulogu. Također, sudjelujemo u radu multidisciplinarnih timova koje čine specijalisti raznih specijalnosti, pojašnjava Vrdoljak Mozetič.

Citologija u KBC-u Rijeka dio je Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju, a trenutno broji oko 80 zaposlenih na patologiji i citologiji. Citologija je organizirana u dva odjela, Odjel za ginekološku citologiju i Odjel za opću citologiju. Tu radi osam specijalista kliničke citologije i jedna specijalizantica, a kao najvažnije suradnike na kojima počiva rad citologije Vrdoljak Mozetič ističe citotehnologe.

– To su inženjeri medicinsko laboratorijske dijagnostike s posebnom edukacijom iz citotehnologije i njih je 18. S nama su naše tri vrijedne i vjerne administratorice. Bez obzira na veliki opseg posla od više od 50.000 pretraga godišnje, trudimo se pratiti sve trendove u citologiji koje, najčešće uspješno, uvodimo u našu svakodnevnu praksu. Mislim da ne zaostajemo za svjetskim i europskim centrima. Sljedeće godine preselit ćemo se u zgradu nove bolnice na Sušaku, a patologija i citologija će, uz druge laboratorije koji će tamo biti smješteni, dobiti novouređene prostore s najnovijom opremom. Uz neospornu potporu KBC-a Rijeka, sigurno će i to biti veliki poticaj za daljnji razvoj citologije u stručnom, znanstvenom i edukacijskom pogledu, smatra Vrdoljak Mozetič.

Doc. dr. Danijela Vrdoljak Mozetič sa suradnicama / Snimio Sergej DRECHSLER

​Mladost za budućnost

S obzirom na to da Federacija kojoj je na čelu posebnu pažnju posvećuje mladima, Vrdoljak Mozetič objasnila je i interes mladih za citologiju danas.

– Dio mog svakodnevnog posla je nastava na fakultetu i edukacija, odnosno prenošenje znanja i vještina iz citologije na nove generacije. Inače, jako volim raditi s mladim ljudima, studentima na nastavi te sa specijalizantima tijekom njihovog boravka na citologiji. Mladih liječnika koji su zainteresirani za patologiju i citologiju ima. Trenutačno u KBC-u Rijeka imamo ukupno šestero specijalizanata, a planiramo u skoroj budućnosti otvoriti još nekoliko novih mjesta. Europska federacija citoloških društava osnovala je prije nekoliko godina posebnu sekciju za mlade citologe (Young EFCS) kao poticaj uključivanju i aktivaciji što većeg broja mladih liječnika u polje citologije. Ta sekcija vrlo je aktivna, ima svoj »newsletter«, suvremene kanale komunikacije, svoje projekte, a planira se stvaranje baze europskih edukacijskih centara u kojima će se moći dodatno usavršavati. Bez mladosti nema budućnosti i iznimno smo ponosni na aktivnosti mladih citologa. Očekujem da će se u idućem razdoblju te aktivnosti intenzivirati. Ujedno pozivam sve mlade citologe/patologe iz Hrvatske da se aktivno uključe u EFCS. Vrata su im otvorena, zaključuje Vrdoljak Mozetič.