U Primorsko-goranskoj županiji prošli je tjedan dnevni prosjek pozitivnih građana na koronavirus bio 224, a udio zaraženih u obrađenim testovima je 21,9 posto, pa su ti pokazatelji na razini onih iz sredine ožujka, odnosno iz razdoblja od 15. do 21. ožujka.

Tjedan je to koji je prethodio snažnom rastu broja novooboljelih i zaraženih na kraju ožujka i u travnju, a u priopćenju iz Županije još se dodaje da je kumulativni broj novooboljelih pao na 553 na sto tisuća stanovnika. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 16. travnja PGŽ je u tjednu koji je prethodio toj objavi imao 728 slučajeva novooboljelih na sto tisuća stanovnika i tada je u Europi bio na drugom mjestu po sedmodnevnoj incidenciji, odmah nakon Hercegovačko-neretvanske županije u susjednoj BIH.

Podaci o epidemiološkoj situaciji u županiji govore o smirivanju i to uoči današnjeg otvaranja terasa ugostiteljskih objekata i trgovina koje su zatvorene prije dva tjedna.

Usto je u PGŽ-u u 24 sata potvrđeno 159 novozaraženih i to na 985 uzoraka, što znači da je 16,1 posto testova bilo pozitivno. To je znatno niži udio pozitivnih u testiranima u odnosu na prethodne dane. Dan ranije taj je udio bio 28,2 posto.

Oporavilo se 348 osoba pa se broj aktivnih slučajeva smanjio za 195 i sada ih je 2.735. Prema podacima Ureda ravnateljstva KBC-a Rijeka broj hospitaliziranih pacijenata koji se liječe od COVID-19 bolesti je povećan za 13 pacijenata i iznosi 204. Na respiratoru se nalazi 12 osoba.

U Thalassotherapiji Opatija, sekundarnom COVID-centru PGŽ-a, na liječenju je 31 pacijent. Udio hospitaliziranih je 9,2 posto, što je posljedica povećanog broja hospitalizacija za vikend, ali i smanjenja ukupnog broja aktivnih slučajeva.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko- goranske županije Vladimir Mićović kaže da su u toj županiji dosad cijepljenje provodili na osnovi podataka iz baze koju su sami formirali, uglavnom iz podataka koje su dobili od obiteljskih liječnika. Ističe i da se u nekim situacijama jesu služili platformom CijepiSe, ali ona nije bila dominantna.

– Vidjet ćemo tek kakve ćemo koristi imati od te platforme kad počnu masovnija cijepljenja. Dosad smo se najviše služili podacima koje smo dobivali od obiteljskih liječnika, prikupljamo podatke i od ustanova iz javnog sektora, ali i tvrtki jer smo počeli cijepiti prosvjetne radnike, vatrogasce, cijepit ćemo turističke djelatnike i novinare. Angažirali smo i studente na prikupljanju podataka, imamo dobro obučene koordinatore cijepljenja, ali oslanjamo se i na to da će nam pomoći koordinatori u pojedinim ustanovama i tvrtkama jer je sada puno veći posao pred nama.

U tjednima koji dolaze vidjet ćemo i koliko ćemo se više oslanjati i na platformu CijepiSe, pa ćemo tada moći i reći više o tome koliko nam je ona doista korisna.

Bitno je da se građani cijepe i da cijepljenje što bolje organiziramo, zaključuje Mićović.