RIJEKA – »Aktivno protiv Parkinsona – Opet mogu sve«, ovogodišnji je moto Svjetskog dana Parkinsonove bolesti koji obilježavamo danas, 11. travnja. Tim je povodom jučer, nakon dvogodišnje stanke, javno obilježavanje ponovo održano uživo, na riječkom Molo longu, kako bi se podigla svijest javnosti o ovoj progresivnoj neurološkoj bolesti za koju još nije pronađen lijek, ali postoje terapije koje omogućavaju kvalitetan život. Prema riječima doc. dr. Vladimire Vuletić, predstojnice Klinike za neurologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, cilj je okupiti sve one koji žive s Parkinsonovom bolešću jer socijalni kontakt potiče mentalnu aktivnost koja je, uz tjelesnu aktivnost, ključna za kvalitetu života oboljelih.

Uzrok nepoznat

– Kako bi ukazala na važnost fizičke aktivnosti, Udruga »Parkinson i mi« organizirala je promociju aktivnog nošenja s bolešću kroz igranje stolnog tenisa, plesanje, thai-chi, hodanje i sve ostale vidove fizičke aktivnosti. Uz to, educirali smo ih o postojećim invazivnim metodama liječenja kako bi ih na vrijeme dobili. Na informativnim štandovima Udruge zainteresirani građani mogli su preuzeti brošure o Parkinsonovoj bolesti, promotivne materijale i crvene tulipane, kao simbol borbe protiv ove bolesti. Izolacija i socijalno distanciranje nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od Parkinsonove bolesti. Prema nekim studijama, prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti, tako da postoji mogućnost da za vrijeme i nakon ove pandemije svjedočimo većem broju dijagnosticiranih bolesnika s Parkinsonovom bolešću, upozorava Vuletić.

Parkinsonova bolest je kronična, progresivna, neurodegenerativna bolest. Točan uzrok bolesti još se ne zna, iako interakcija genetskih i okolišnih čimbenika igra ulogu u nastanku bolesti. Kod bolesnika s Parkinsonom dolazi do gubitka ili degeneracije živčanih stanica u dijelu mozga koji se naziva »crna tvar« koje proizvode neurotransmiter dopamin, što rezultira oštećenjem kontrole pokreta. Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest, odmah iza Alzheimerove bolesti, i pojavljuje se u svim etničkim skupinama, u oba spola, nešto češće u muškaraca. Pojavnost je veća u starijoj životnoj dobi, no danas se zna i da je jedan od deset novooboljelih mlađi od 40 godina.

Simptomi

Karakteriziraju je klinički simptomi poput usporenih radnji, otežane inicijacije pokreta, blokiranja kretnji, osiromašenja spontanih pokreta, oslabljene mimika lica, rigora, akinetičkog tremora i gubitka posturalnih refleksa. U tipičnog bolesnika tegobe započinju asimetrično, najčešće tremorom ruke, no s vremenom simptomi postaje sve više izraženi. Za dijagnozu je ključan klinički pregled neurologa, a za postavljanje dijagnoze radi se i tzv. levodopa test. Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko te se dostupnim preparatima pokušava kontrolirati motoričke simptome te tako utjecati na kvalitetu života. Lijekovi preko različitih mehanizama nastoje održati ravnotežu dopamina. U uznapredovalim stadijima bolesti, sa slabim odgovorom na terapiju, u obzir dolazi i razmatranje liječenja invazivnim metodama, odnosno duo-dopa pumpom, lecigon pumpom, apomorfinskim injekcijama i pumpom te neurokirurškim postupcima. Od neurokirurških metoda danas se primjenjuje palidotomija, talamotomija te stimulacija bazalnih ganglija implantacijom elektroda, tzv. deep brain stimulation (DBS). DBS je medicinski uređaj, sličan pacemakeru, kod kojeg su elektrode postavljene u precizna ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju, što smanjuje simptome.

Individualni pristup

– Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka je referentni centar ministarstva zdravstva za invazivne metode liječenja uznapredovalih i medikamentozno refrakternih bolesti pokreta u koje se ubraja i Parkinsonova bolest. Nije lako postići taj status, a još je teže održati status vodeće ustanove za liječenje uznapredovale Parkinsonove bolesti. Na klinici imamo multidisciplinarni tim koji radi s takvim pacijentima obradu, podešavanje stimulacija i terapije te ima veliko iskustvo sa svim invazivnim metodama liječenja. Dolaze nam pacijenti iz cijele Hrvatske, a i okolnih zemalja. Procjenjujemo individualno svakog pacijenta, njegove simptome, koji su mu najveći problemi u funkcioniranju i koja bi za njega metoda bila najbolja kako bi mu se popravila kvaliteta života. Uz to, moram pohvaliti svoj znanstveni tim mladih liječnika koji rade na mnogobrojnim istraživanjima i projektima, između ostalog projekt Sveučilišta i projekt Hrvatske zaklade za znanost.

Za takva istraživanja su dobili stipendije za prikaz rezultata na Svjetskom kongresu Parkinsonove bolesti. Tako su istraživali naše pacijente s Parkinsonovom bolešću u COVID-19 pandemiji i našli veliki postotak pogoršanja motoričkih simptoma, uz značajno pogoršanje nemotoričkih simptoma, posebno anksioznosti te izbjegavanje dolazaka na kontrolne preglede neurolozima unatoč pogoršanjima.

Upravo zato je ideja obilježavanja ovog dana poruka da nisu sami i da smo svjesni da su imali težak period u COVID-u, kao i većina građana, ali da se njihovom osobnom aktivacijom, edukacijom i pozitivnim stavom te mentalnom i fizičkom aktivnošću mogu lakše nositi s tom teškom bolešću. Nije bitno što nam se događa, nego kako reagiramo na to što nam se događa. Pozitivan stav nošenja s bolešću, druženje i edukacija, poruka je koju Udruga »Parkinson i mi« prenosi u Hrvatskoj, ističe Vuletić.

Nužne terapije i izbalansirana prehrana

Stalna fizikalna terapija bitna je, kako ističe Vuletić, i zbog dokazanog usporavanja napredovanja bolesti. Nužna je i terapija glasa te radna terapija, a ponekad i tretman psihologa za bolesnika, ali i cijelu obitelj.

– Redovito uzimanje obroka s izbalansiranim nutritivnim vrijednostima i visokim udjelom vlakana je preporučljivo. Kod određenih bolesnika koji uzimaju preparate levodope primijećeno je da visokoproteinski obroci mogu pogoršati simptome, pa ih je bolje izbjegavati i pokušati s uzimanjem lijeka oko 30 do 60 minuta prije obroka. Kod izraženih diskinezija potrošnja energije je veća pa u tom slučaju za obrok treba izabrati visokokalorične namirnice. Briga o bolesniku s Parkinsonovom bolešću zahtijeva multidisciplinaran pristup, osim obitelji, prijatelja i kolega, pomoć mogu pružiti liječnik obiteljske medicine, neurolog, fizijatar, fizioterapeut, psihijatar, medicinske sestre, ali i farmaceut, logoped, psiholog, gastroenterolog, nutricionist, socijalni radnik… Dobra suradnja s timom zdravstvenih djelatnika pridonijet će boljoj edukaciji o kontroli simptoma i liječenju bolesti, a time pomoć i podršku samom bolesniku, preporučuje Vuletić.