Na žalost, ništa od proglašenja elementarne nepogode nakon strahovite bujične poplave što se u kasnim popodnevnim satima 28. rujna 2022. godine kao i u noći nakon srušila na Rijeku! Unatoč kataklizmičkim slikama, dramatičnim medijskim prilozima, smrti muškarca u Ulici Račkog, silnim oštećenjima pokretne i nepokretne imovine, prema procjenama nadležnih službi Grada Rijeke i s njima povezanim zakonskim odredbama – ništa od elementarne nepogode!

Što znači ništa od izdvajanja iz solidarnih državnih proračunskih sredstava rezerviranih za pomoć u takvim slučajevima. Iako se dan nakon poplave moglo vidjeti sve razmjere užasa koji su se dogodili, zakonska ljestvica iznad koje počinje elementarna nepogoda u slučaju Rijeke ostala je nepreskočenom.

Zašto nisu ispunjeni uvjeti?

– Grad Rijeka je odmah nakon jake kiše pokrenuo postupak procjene štete na svim objektima u vlasništvu Grada uključujući objekte javne, poslovne i stambene namjene. Na temelju odredbe čl. 3. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (“Narodne novine” br. 16/19), prirodna nepogoda može se, između ostalog, proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda Grada Rijeke.

Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Gradsko povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda Grada Rijeke. Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Grad Rijeku donosi Župan Primorsko-goranske županije na prijedlog Gradonačelnika Grada Rijeke, ističe se u priopćenju Grada da bi se u nastavku pojasnilo sve ostale pojedinosti po pitanju gradske imovine.

“Sukladno navedenom Zakonu, odredbom čl. 20. st. 4. propisano je da u slučaju proglašavanja elementarne nepogode, sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prigodnih nepogoda ne dodjeljuju se, između ostalog, za: štetu na imovini koja je osigurana, štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s posebnim propisima aktom proglašeno kulturnim dobrom, štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 posto vrijednosti imovine.

Gradsko povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda Grada Rijeke utvrdilo je kako je, prema neslužbenim podatcima, šteta od bujične poplave nastala najvećim dijelom na području užeg centra grada i okolice, dakle, na imovini koja je u velikom dijelu u vlasništvu Grada Rijeke, neovisno, radi li se o objektima javne, poslovne i stambene namjene.

Budući je navedena imovina osigurana ili je proglašena pojedinačnim kulturnom dobrom, odnosno, nalazi se na području koje je proglašeno kulturnim dobrom, time nisu ostvareni uvjeti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prigodnih nepogoda.

Dakle, šteta nastala na imovini u vlasništvu Grada Rijeke sanirat će se redovnim putem”, ističe se u priopćenju Grada.

Ovo će izazvati velike probleme

Ono što će izazvati veliko negodovanje, zastoje u poslovanju kao i moguća otpuštanja radnika je konstatacija slijedećeg sadržaja: “Također, procijenjeno je da, isključenjem štete koja je nastala na gradskoj imovini, ukupna vrijednost štete nastale na ostaloj imovini građana ne bi dosegla zakonom propisanu vrijednost od najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda Grada Rijeke, a što iznosi 62.212.867 kuna.

Slijedom navedenog, zaključeno je da nisu ostvareni zakonom propisani uvjeti za proglašavanje elementarne nepogode.”, dodaje se u priopćenju

Temeljem iznesenog, jasno je da će samostalni privrednici, posebno oni u vlastitom prostoru, ostati bez ikakve pomoći. Malo je njih imalo stavku osiguranja od bujičnih poplava tako da će štetu morati sanirati sami.

Koliko je to težak udarac može se spoznati iz razvida šteta koje kod nekih iznose i više od milijun kuna! Ovakva odluka će sasvim sigurno izazvati bujicu negodovanja, tim više što se u sličnim katastrofičnim slučajevima, primjerice kod nekih ljetošnjih požara, ipak dolazilo do proglašenja – elementarne nepogode.

Kad su “privatni” gospodarski subjekti u pitanju, riječka rujanska kataklizma mogla bi se nazvati – “bad luck”. Loša sreća.

Ili – kad se sam boriš za poslovanje, kad investiraš iz vlastitih fondova, trudiš se isplatiti plaće zaposlenicima, izdvajaš na desetke tisuća kuna u najam gradskih prostora nakon kataklizmičke poplave koja je sasvim sigurno i bez izuzetka elementarna nepogoda – svi su se od meteorologa do političara te večeri i jutra nakon naprosto natjecali tko će težim riječima opisati užas što je zadesio Rijeku – sam i umri u dugovima.

Mračna riječka noć za neke izgleda još traje. I ovog puta s izostankom nekog, makar i simboličnog oblika solidarnosti.