Složeni projekt

Cesta od pola milijarde kuna: Probijena gotovo polovina tunela Podmurvice na D-403

Marinko Glavan

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

S južne strane, od Zvonimirove ulice pokraj ZTC-a iskopano je oko 360 metara tunelske cijevi, dok je sa sjeverne strane, gdje se iskop zasad obavlja isključivo strojevima, iskopano oko 160 metara



Na gradilištu državne ceste D-403 koja će kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, ali i zapadni dio središta Rijeke povezivati sa zaobilaznicom, probijeno je nešto više od 500 tunela Podmurvice, najzahtjevnijeg objekta na trasi, čija će ukupna duljina biti 1.200 metara.


S južne strane, od Zvonimirove ulice pokraj Zapadnog trgovačkog centra (ZTC) dosad je iskopano oko 360 metara tunelske cijevi, dok je sa sjeverne strane, gdje se iskop zasad obavlja isključivo strojevima, bez korištenja eksploziva, iskopano oko 160 metara tunela.


Paralelno s bušenjem tunela traju radovi i na izgradnji cestovnih dionica koje će tunel na sjevernoj strani povezivati sa zaobilaznicom na čvoru Škurinje te na južnoj sa Zvonimirovom ulicom i kontejnerskim terminalom.


Foto galerija: Probijena gotovo polovina tunela Podmurvice na D-403, niknuli stupovi budućeg vijadukta Foto: Marko Gracin




Prema riječima Nebojše Grzunova iz IGH-a, glavnog nadzornog inženjera na gradilištu, s kojim smo obišli trasu buduće ceste, vrijedne pola milijarde kuna i proglašene strateškim projektom Republike Hrvatske, prema sadašnjoj dinamici izvođenja, radovi bi trebali biti završeni bez znatnijih kašnjenja.


– Cesta bi trebala biti završena do srpnja 2023. godine. Radovi na iskopu tunela nešto su sporiji od predviđenog plana, ponajprije zbog brojnih pritužbi građana zbog miniranja u kasnim večernjim i noćnim satima, zbog čega se miniranja ne izvode tijekom noći, kako je prvobitno bilo planirano.


Razumijemo građane i izvođači su rad noću zaista sveli na minimum, a miniranja u noćnim satima nema, kaže Grzunov, s kojim smo na gradilište krenuli od raskrižja Benčićeve i Zvonimirove ulice, kraj zgrade Novog lista, gdje će se D-403 spajati sa Zvonimirovom ulicom.



Na potezu od križanja do ulaza u tunel probijena je trasa ceste, a već su niknuli i stupovi budućeg vijadukta kojim će se ona uzdizati od kružnog toka ispred tunela do Zvonimirove.


Veliki zahvati


– Na ovom potezu imamo pet temeljnih mjesta, na nekima se grade tri, a na nekima dva stupa koji će držati vijadukt. Grade se i tri upornjaka, kao i dodatne kolničke trake u Zvonimirovoj, po jedna za desno skretanje iz Zvonimirove na D-403, iz smjera Opatije, i za desno skretanje s D-403 u Zvonimirovu, u smjeru centra grada.


Dodatna traka za desno skretanje u Zvonimirovu gradi se i u Benčićevoj ulici, pokazuje nam pojedine dijelove gradilišta Grzunov.


Odlazimo do ulaza u tunel Podmurvice kod ZTC-a, gdje nam se pridružuje Suad Julardžija, inženjer bosanskohercegovačke tvrtke Euro-asfalt, koja zajedno s GP-om Krk i slovenskim Kolektorom gradi cestu.


Pritom je Euro-asfalt zadužen za gradnju tunela, GP Krk za vijadukte i ceste, a Kolektor za ostale radove na izgradnji potpornih zidova, prelaganje postojećih instalacija i brojne druge radove koji prate tako velike projekte.



Na ulazu u tunel golemi utovarivači krcaju iskopani materijal u kamione, uz oblake prašine i zaglušujuću buku koju dodatno pojačavaju građevinski strojevi u samom tunelu. Pred ulazom je već poravnat dobar dio platoa budućeg kružnog toka, a probijen je i dio trase kojom će se cesta polukružno spuštati prema Zagrebačkoj obali.


– Na tom dijelu imamo puno popratnih radova koji na kraju neće biti vidljivi, ali su nužni za nastavak izgradnje. Potrebno je izvesti prelaganje brojnih postojećih instalacija, od kojih su najzahtjevniji plinovod i vodovod, kao i privremeno izmicanje željezničke pruge, kako bi se omogućila izgradnja željezničkog nadvožnjaka iznad ceste.


Na tom će dijelu rad noću biti neizbježan zbog termina prolaska vlakova. S južne strane pruge počela je izgradnja temeljnih mjesta za vijadukt Pioppi, također vrlo zahtjevna jer će zbog specifična sastava tla neke od pilota na kojima će stajati temelji vijadukta biti potrebno zabijati na četrdeset metara dubine.



Kod tako velikih zahvata koji se izvode u gradovima uvijek ima jako puno posla upravo na prelaganju postojećih instalacija i infrastrukture pa tako i na sjevernoj strani tunela moramo privremeno prespojiti glavnu vodovodnu cijev uz brojne druge instalacije, čemu treba dodati i sve nove instalacije koje treba izgraditi, kaže naš »vodič«.


Buka i prašina


U samom se tunelu s južne strane iskapanje odvija brzinom od oko tri metra dnevno u prosjeku, s tim da se prvo iskapa gornji polukružni dio, zatim donji, a na kraju na nekim dijelovima i treći dio ispod budućeg kolnika, objašnjava nam Julardžija dok ulazimo u tunel.


Unutra je razgovor praktički nemoguć zbog strojeva koji buše rupe za postavljanje eksploziva, kao i onih koji iskapaju donji dio tunela. Kada se tomu dodaju vlaga, blato i vrućina, uvjeti za rad su više nego zahtjevni.



– Mi smo na to već navikli, kaže Julardžija, koji nam je, zajedno s Grzunovim objasnio kako se paralelno s iskopom na stijenke tunela odmah nanosi i primaran sloj betona da bi se izbjeglo urušavanje materijala, a tek se naknadno nanosi i sekundarni sloj koji vozači i putnici vide vozeći se tunelom.


Radovi na sekundarnom sloju trebali bi, prema njihovim riječima, započeti u studenom ove godine.


Iz Zvonimirove ulice po izlasku iz tunela odlazimo na Škurinje. Tamo je probijena trasa od spoja sa zaobilaznicom do ulaza u tunel, a u samom tunelu iskopano je 160 metara cijevi. I tu vladaju buka i prašina, dodatno pospješeni rušenjem obližnjih objekata na mjestu gdje će biti izgrađen novi trgovački centar.



Sa sjeverne strane započelo je i iskapanje paralelnog, manjeg, evakuacijskog tunela koji će, kako nam je rekao Julardžija, imati tri izlaza na površinu kako bi se omogućila evakuacija vozača i putnika u slučaju nezgoda i požara u tunelu.


Unatoč zahtjevnosti izvođenja radova na ovako složenom projektu oni bi ipak, ponavlja, trebali biti gotovi u planiranom roku, uz eventualna manja odstupanja.


Inače, u 2023. godini trebalo bi biti završeno i opremanje kontejnerskog terminala na zagrebačkoj obali, a pravovremeni završetak ceste od presudne je važnosti za početak njegova rada s obzirom na to da je cesta sastavni dio cijelog projekta kontejnerskog terminala.